Posle novih razgovora Zagreba i Podgorice o vlasništvu nad školskim brodom, novinar Jurica Kerbler ocenjuje da bi njegovo vraćanje Hrvatskoj moglo da ublaži hrvatski pristup u završnici crnogorskih pregovora sa Evropskom unijom. Zvaničnici dve države, međutim, i dalje imaju različite stavove, a konkretan dogovor nije objavljen.
15. oktobar 2026. 08:26 · 1 izvora
Spor oko školskog broda „Jadran“ ponovo je u središtu odnosa Hrvatske i Crne Gore, ovog puta u trenutku kada Podgorica pokušava da zatvori preostala poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom. Nakon sastanka komisija dve države u Zagrebu 9. oktobra, nije objavljeno da je postignut dogovor o vlasništvu nad brodom niti o drugim pitanjima vojne imovine bivše Jugoslavije. U takvom kontekstu, novinar Jurica Kerbler ocenio je za Euronews Srbija da bi eventualno vraćanje „Jadrana“ Hrvatskoj moglo da bude gest dobre volje i da doprinese blažem stavu Zagreba prema crnogorskom evropskom putu.
ŠTA SE DOGODILO?
Hrvatska i Crna Gora održale su 9. oktobra u Zagrebu sastanak komisija posvećen statusu školskog broda „Jadran“ i sukcesiji vojne imovine bivše SFRJ. Hrvatsku delegaciju predvodio je ministar spoljnih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman, a crnogorsku ministar odbrane Dragan Krapović. Posle sastanka obe strane su saopštile da će konsultacije biti nastavljene i da će se razmatrati dokumentacija koju su predstavile dve države.
„Jadran“ je izgrađen početkom tridesetih godina prošlog veka kao školski brod tadašnje Kraljevine Jugoslavije. Hrvatska tvrdi da je njegov istorijski i matični centar bio u Splitu, odnosno u okviru struktura jugoslovenske ratne mornarice koje su se nalazile na teritoriji današnje Hrvatske. Crna Gora, s druge strane, brod koristi kao deo svoje mornarice i ostaje pri stavu da ima osnov za vlasništvo nad njim.
Spor se ne posmatra izolovano. Hrvatska među otvorenim pitanjima navodi i nestale osobe, procesuiranje ratnih zločina, naknadu štete bivšim logorašima u Morinju i šira pitanja vojne imovine koja je nakon raspada Jugoslavije ostala u Crnoj Gori. Hrvatski zvaničnici pominjali su i procenu da je vojna oprema i imovina poreklom iz Hrvatske, koja se danas nalazi u Crnoj Gori, vredna oko 2,7 milijardi dolara. Ta procena i način na koji bi se eventualni zahtev sproveo nisu javno razjašnjeni kroz konačan međudržavni sporazum.
ŠTA JE POTVRĐENO?
Potvrđeno je da su komisije Hrvatske i Crne Gore razgovarale u Zagrebu o „Jadranu“ i sukcesiji vojne imovine. Takođe je potvrđeno da Crna Gora ostaje pri svom stavu o vlasništvu nad brodom, dok Hrvatska ostaje pri zahtevu da se pitanje vlasništva reši u skladu sa njenim tumačenjem nasledstva vojne imovine.
Potvrđeno je i da Hrvatska javno insistira na rešavanju više bilateralnih pitanja, ali istovremeno tvrdi da ne blokira evropski put Crne Gore. Gordan Grlić Radman rekao je da Zagreb ne govori o blokadi, već o ispunjavanju kriterijuma povezanih sa vladavinom prava, nestalim osobama, ratnim zločinima i povraćajem imovine. Prema dostupnim podacima, Crna Gora je do sada zatvorila 21 pregovaračko poglavlje, dok je još 12 ostalo otvoreno.
Potvrđeno je i da je predlog o vraćanju broda Hrvatskoj za sada politička ideja, a ne objavljena odluka crnogorskih vlasti. Kerbler je ocenio da bi takav potez mogao da bude signal spremnosti Podgorice na kompromis, ali njegova procena ne predstavlja zvaničnu najavu dogovora niti obavezujući stav bilo koje vlade.
ŠTA NIJE POTVRĐENO / GDE SE IZVORI RAZILAZE?
Najvažnije neslaganje odnosi se na vlasništvo nad „Jadranom“. Hrvatska ga smatra delom svoje istorijske i vojne imovine, dok Crna Gora osporava takvo tumačenje i zadržava sopstveni stav o vlasništvu. Nema javno potvrđenog dogovora da će brod biti vraćen Hrvatskoj, niti je objavljen model podele, zajedničkog korišćenja ili finansijske nadoknade.
Sporna je i procena o imovini vrednoj 2,7 milijardi dolara. Hrvatska je tu cifru predstavila kao vrednost plovila i druge imovine za koju smatra da je završila u Crnoj Gori, dok su crnogorski zvaničnici, uključujući predsednika Jakova Milatovića, ocenili da takav zahtev nije realan. Nije objavljeno da je Crna Gora dobila formalni, konačni zahtev u toj vrednosti, niti je nezavisno potvrđena metodologija procene.
Neslaganje postoji i oko toga da li bilateralni sporovi utiču na tempo pristupanja Crne Gore EU. Podgorica tvrdi da se tehnički spremna pitanja usporavaju zbog hrvatskih stavova, dok Zagreb insistira da se ne radi o blokadi, već o kriterijumima i obavezama koje Crna Gora mora da ispuni. Kerblerova procena da bi vraćanje „Jadrana“ moglo da ublaži hrvatski pristup ostaje analitički zaključak, a ne potvrđena posledica nekog budućeg poteza.
ZAŠTO JE OVO VAŽNO?
Ovaj spor ima širi značaj od sudbine jednog istorijskog broda. Crna Gora je najdalje odmakla među državama kandidatima sa Zapadnog Balkana, pa svako pitanje koje može da utiče na saglasnost država članica dobija evropsku dimenziju. Hrvatska, kao članica EU i sused Crne Gore, ima političku težinu u procesu odlučivanja, iako se formalne odluke o pregovorima donose u okviru institucija i država članica Unije.
Za Podgoricu, „Jadran“ je vojni i istorijsko-kulturni simbol koji je decenijama vezan za crnogorsku mornaricu i Boku kotorsku. Za Zagreb, on je deo šireg pitanja nasledstva vojne imovine i povraćaja imovine koju Hrvatska smatra svojom. Zbog toga bi jednostrani potez mogao da bude politički skup za bilo koju stranu: ustupanje broda moglo bi se u Crnoj Gori tumačiti kao odustajanje od državnog interesa, dok bi odustajanje Hrvatske od zahteva moglo otvoriti pitanja doslednosti prema drugim sporovima sukcesije.
Najrealniji put, sudeći prema javnim saopštenjima, za sada je nastavak pregovora i razmatranje dokumentacije. Mogući kompromis ne mora nužno značiti neposredan transfer broda, ali bi morao jasno da uredi vlasništvo, korišćenje, održavanje, istorijsko nasleđe i odnos prema drugim zahtevima vojne sukcesije.
ŠTA SLEDI?
Naredni korak trebalo bi da bude nastavak konsultacija komisija Hrvatske i Crne Gore. Za sada nije objavljen rok za konačno rešenje, niti je poznato da li će strane formulisati zajednički predlog o „Jadranu“ ili će pitanje ostati povezano sa širim paketom vojne imovine.
Važno je pratiti da li će crnogorska vlada promeniti zvanični stav o vlasništvu, da li će Hrvatska precizirati pravni i finansijski osnov svojih zahteva i kako će Evropska komisija i države članice tretirati bilateralna pitanja u završnici pregovora. Takođe će biti važno razlikovati političke izjave i procene analitičara od formalnih odluka vlada.
U ovom trenutku najtačniji zaključak nije da je povratak „Jadrana“ dogovoren, već da se o njemu ponovo ozbiljno razgovara i da bi mogao da posluži kao deo šireg kompromisa. Da li bi takav potez zaista doveo do blažeg hrvatskog stava, ostaje pitanje političke procene, a ne potvrđena činjenica.