REGION
Brod „Jadran“ ostaje tačka spora: Crna Gora i Hrvatska nastavljaju pregovore bez dogovora
Na prvom formalnom sastanku komisija u Zagrebu, 9. oktobra 2026, dve države nisu približile stavove o vlasništvu nad školskim brodom. Dogovoreno je da konsultacije budu nastavljene i da se dodatno razmotri dokumentacija o brodu i sukcesiji vojne imovine bivše Jugoslavije.
10. oktobar 2026. 08:27 · 2 izvora

Crna Gora i Hrvatska ostale su pri suprotnim stavovima o statusu školskog broda „Jadran“, ali razgovori nisu prekinuti. Posle sastanka državnih komisija u Zagrebu 9. oktobra, nema potvrde da je postignut bilo kakav konačan dogovor o vlasništvu, povratku broda ili modelu njegovog budućeg korišćenja. Obe strane najavile su nastavak konsultacija.
ŠTA SE DOGODILO?
U Zagrebu je održan prvi formalni sastanak crnogorske i hrvatske komisije zadužene za pitanje školskog broda „Jadran“ i druga pitanja povezana sa sukcesijom vojne imovine bivše Jugoslavije. Sastanak je organizovan na inicijativu hrvatskog Ministarstva spoljnih i evropskih poslova, a crnogorsku delegaciju predvodio je ministar odbrane Dragan Krapović.
Posle razgovora, crnogorska strana saopštila je da ostaje pri stavu da je „Jadran“ njeno legalno vlasništvo i deo vojne i kulturno-istorijske baštine Crne Gore. Hrvatska, s druge strane, ostaje pri zahtevu da joj brod bude vraćen. Prema hrvatskom tumačenju, reč je o imovini koja je pre raspada Jugoslavije pripadala tadašnjoj Hrvatskoj i koja je, kao deo vojne imovine bivše države, trebalo da bude obuhvaćena procesom sukcesije.
Razgovori su ipak nastavljeni u formatu komisija. Prema dosadašnjim informacijama, strane treba da razmotre dodatnu dokumentaciju i da nastave konsultacije o „Jadranu“, kao i o širem paketu otvorenih pitanja između dve države. Za sada nije objavljen rok za postizanje rešenja, niti je saopšteno da postoji usaglašen model povratka, zajedničkog upravljanja ili druge forme kompromisa.
ŠTA JE POTVRĐENO?
Potvrđeno je da je sastanak komisija održan u Zagrebu 9. oktobra 2026. godine i da su stavovi o vlasništvu nad brodom ostali različiti. Potvrđeno je i da pregovori nisu zaključeni i da će biti nastavljeni.
„Jadran“ je jedrenjak izgrađen početkom 20. veka, koji je u trenutku raspada Jugoslavije bio na remontu u Tivtu. Od tada se nalazi u Crnoj Gori i koristi se kao školski brod Ratne mornarice Vojske Crne Gore. Hrvatska ga povezuje sa Splitom, koji je bio njegova matična luka, dok Crna Gora ističe činjenicu da je brod decenijama u njenoj upotrebi i da ga smatra delom sopstvene državne i pomorske baštine.
Potvrđeno je i da se spor o „Jadranu“ ne razmatra potpuno odvojeno od drugih pitanja u odnosima Podgorice i Zagreba. Hrvatska među otvorenim temama navodi, između ostalog, pitanja ratnih zarobljenika i bivšeg logora Morinj, nestalih osoba, imovinskih prava hrvatskih državljana, pomorske granice i druga pitanja proistekla iz ratova devedesetih. Nije, međutim, potvrđeno da je na sastanku postignut dogovor o bilo kom od tih pitanja.
ŠTA NIJE POTVRĐENO / GDE SE IZVORI RAZILAZE?
Središnji spor odnosi se na pitanje vlasništva. Hrvatska tvrdi da „Jadran“ treba da bude vraćen u Split i da pripada imovini čiji status treba rešavati u okviru sukcesije bivše Jugoslavije. Crna Gora tvrdi da brod legalno pripada njoj, pozivajući se na istorijske okolnosti, svoju dugogodišnju kontrolu i tumačenje sporazuma o sukcesiji.
Te tvrdnje nisu usaglašene niti je njihov pravni epilog rešio neki međunarodni ili domaći sud. Zbog toga se ne može izveštavati da je jedna od država konačno dokazala vlasništvo, niti da je druga država „oduzela“ brod u pravosnažno utvrđenom smislu.
U javnosti su se ranije pojavljivali različiti predlozi, uključujući zajedničko korišćenje ili širi međunarodni model, ali nema potvrde da su takva rešenja prihvaćena na sastanku 9. oktobra. Takođe nema potvrde da je Hrvatska formalno postavila finansijski zahtev za brod u iznosu koji se pominjao u pojedinim medijskim i političkim komentarima. Takve procene i šire tvrdnje treba razlikovati od zvanično potvrđenih zahteva i odluka.
ZAŠTO JE OVO VAŽNO?
Spor je važan iz najmanje tri razloga. Prvo, „Jadran“ ima snažnu simboličku vrednost za obe države. Za Hrvatsku predstavlja deo pomorske i vojne istorije povezane sa Splitom, dok ga Crna Gora vidi kao jedan od prepoznatljivih simbola svoje mornarice i državne baštine. Zato pitanje broda prevazilazi njegovu materijalnu vrednost.
Drugo, slučaj je deo šireg, nerešenog pitanja raspodele vojne imovine bivše Jugoslavije. Bez jasnog dogovora o kriterijumima sukcesije, sporovi mogu ostati povezani sa drugim imovinskim, istorijskim i ratnim pitanjima između država naslednica.
Treće, odnosi sa Hrvatskom imaju značaj za evropski put Crne Gore. Zagreb je ranije otvorena bilateralna pitanja povezivao sa napretkom Podgorice u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom, uključujući poglavlje koje se odnosi na spoljnu, bezbednosnu i odbrambenu politiku. To ne znači da je članstvo Crne Gore u EU uslovljeno samo brodom „Jadran“, ali pokazuje da spor može imati šire diplomatske posledice.
ŠTA SLEDI?
Najverovatniji neposredni korak jeste nastavak rada komisija i razmena dokumentacije. Obe strane moraju preciznije da predstave pravni i istorijski osnov svojih stavova, uključujući dokumente o poreklu broda, njegovom statusu u okviru mornarice bivše Jugoslavije, okolnostima u kojima je ostao u Tivtu i tumačenju sporazuma o sukcesiji.
Za sada nije poznato kada će biti održan naredni sastanak niti da li će on biti organizovan u Crnoj Gori, kako je ranije najavljivano. Nije poznato ni da li će se pregovori voditi odvojeno o „Jadranu“ ili u okviru šireg paketa otvorenih pitanja.
Dok ne bude objavljen potpisan sporazum ili zvanično usaglašeno rešenje, „Jadran“ ostaje u Crnoj Gori, pod njenom kontrolom, dok Hrvatska zadržava zahtev za njegov povratak. Sve druge tvrdnje o navodnom dogovoru, predaji broda ili konačnom kompromisu treba tretirati kao nepotvrđene.