ZAPRAVO.rsSve vesti
SECURITY

Crna Gora domaćin naučne konferencije Berlinskog procesa: region želi veću ulogu u evropskoj politici znanja

Na skupu u Podgorici, ministarka Anđela Jakšić-Stojanović poručila je da Zapadni Balkan ne treba posmatrati samo kroz probleme i zaostatke, već kao prostor koji može da doprinese evropskim istraživačkim i inovacionim politikama.

13. oktobar 2026. 08:26 · 1 izvora
Crna Gora domaćin naučne konferencije Berlinskog procesa: region želi veću ulogu u evropskoj politici znanja
Foto: Photo by Boris Hamer on Pexels

Deseta zajednička naučna konferencija Berlinskog procesa počela je 12. oktobra u Podgorici, u okviru crnogorskog predsedavanja tom regionalnom inicijativom. Učesnici iz 16 zemalja razgovaraju o ulozi ljudi, inovacija i transformacije u približavanju Zapadnog Balkana evropskom obrazovnom i istraživačkom prostoru.

ŠTA SE DOGODILO?

Konferencija pod nazivom „Zapadni Balkan u Evropi: ljudi – inovacije – transformacija“ održava se od 12. do 14. oktobra 2026. godine. Organizuju je Nemačka nacionalna akademija nauka Leopoldina, Crnogorska akademija nauka i umetnosti i Univerzitet Crne Gore, uz podršku Vlade Crne Gore, nemačke vlade, Rektorskog foruma Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana, Naučno-tehnološkog parka Crne Gore i Saveta za regionalnu saradnju. Prema dostupnim informacijama organizatora, skup je okupio više od 60 predstavnika akademija, univerziteta i istraživačkih organizacija iz Zapadnog Balkana i Evrope. Na otvaranju su govorili ministarka prosvete, nauke i inovacija Crne Gore Anđela Jakšić-Stojanović, predsednik CANU Ljubiša Stanković, rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović, predstavnica RCC-a Danijela Gačević i predsednica Leopoldine Bettina Rockenbach. Jakšić-Stojanović je poručila da Zapadni Balkan i Crna Gora treba da budu aktivni učesnici evropskih tokova, a ne samo posmatrači procesa evropskih integracija. U njenom izlaganju naglašeni su razvoj društva zasnovanog na znanju, jačanje naučnoistraživačkog rada, povezivanje nauke i privrede i veće učešće crnogorskih institucija u međunarodnim istraživačkim programima. Rektor Božović ocenio je da region ima talentovane studente, istraživače i ideje, ali da je ključno stvoriti više prostora za njihovo povezivanje, finansiranje i pretvaranje istraživanja u projekte sa društvenim učinkom. On je istakao i potrebu da se mladima obezbede uslovi zbog kojih bi profesionalnu budućnost mogli da grade u regionu, a ne isključivo u inostranstvu. Predstavnica Saveta za regionalnu saradnju Danijela Gačević povezala je naučnu i inovacionu saradnju sa smanjenjem razvojnog jaza između Zapadnog Balkana i EU. Prema njenoj poruci, jači univerziteti, bolje veze između istraživanja i privrede i veštine prilagođene promenama na tržištu rada predstavljaju preduslove da znanje postane pokretač rasta i evropskih integracija.

ŠTA JE POTVRĐENO?

Potvrđeno je da se deseta zajednička naučna konferencija Berlinskog procesa održava u Podgorici od 12. do 14. oktobra 2026. godine i da je tema skupa položaj Zapadnog Balkana u evropskom prostoru znanja, sa fokusom na ljude, inovacije i transformaciju. Potvrđeno je i da Crna Gora tokom 2026. godine predsedava Berlinskim procesom, kao i da su među domaćinima Univerzitet Crne Gore i Crnogorska akademija nauka i umetnosti. Zvanične najave navode učešće predstavnika akademskih i istraživačkih institucija iz regiona i Evrope. Izjave o tome da region ima potencijal da doprinese evropskim politikama nauke, obrazovanja i inovacija predstavljaju političke i programske poruke učesnika konferencije. One ne znače da je taj doprinos već ostvaren u svim oblastima, niti da su rešeni problemi finansiranja istraživanja, odlaska mladih i ograničene saradnje između nauke i privrede. Konferencija se uklapa u širi cilj Berlinskog procesa da se regionalna saradnja unapredi i pre formalnog članstva država Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji. Međutim, sam skup ne predstavlja odluku EU o proširenju niti menja postojeće uslove za članstvo.

ŠTA NIJE POTVRĐENO / GDE SE IZVORI RAZILAZE?

Nema poznatog direktnog spora među organizatorima i učesnicima o osnovnoj temi konferencije. Ipak, tvrdnje da su Zapadni Balkan i Crna Gora već „kreatori evropskih tokova“ treba razumeti kao vrednosne i političke ocene, a ne kao merljivu činjenicu koja je nezavisno dokazana. Iz dostupnih izveštaja nije jasno koji su konkretni projekti, budžeti, rokovi ili institucionalne odluke usvojeni na samom skupu. Takođe nema dovoljno informacija da bi se procenilo koliko su najavljene inicijative već uticale na zapošljavanje istraživača, zadržavanje mladih ili povećanje ulaganja u nauku. Te tvrdnje zato ostaju predmet buduće provere kroz konkretne rezultate.

ZAŠTO JE OVO VAŽNO?

Naučna i obrazovna saradnja predstavljaju jednu od retkih oblasti u kojima zemlje Zapadnog Balkana mogu da grade praktične veze i kada postoje političke razlike. Zajednički istraživački projekti, razmena studenata i veće uključivanje u evropske programe mogu da olakšaju pristup finansiranju, opremi i međunarodnim partnerima. Za Crnu Goru je skup važan i zbog njenog predsedavanja Berlinskim procesom. Podgorica time dobija priliku da regionalne teme, uključujući nauku, inovacije i digitalnu transformaciju, postavi u središte razgovora sa evropskim institucijama i partnerima. Ipak, političke poruke o „generatorima novih ideja“ imaju smisla samo ako ih prate merljivi rezultati: više dostupnih grantova, jača istraživačka infrastruktura, povezivanje univerziteta sa privredom i programi koji mogu da uspore odlazak stručnjaka. Bez toga, konferencije ostaju prvenstveno platforme za razmenu poruka i umrežavanje.

ŠTA SLEDI?

Najvažnije za praćenje biće da li će učesnici nakon konferencije objaviti zajedničke zaključke, nove istraživačke projekte ili konkretne mehanizme finansiranja. Posebno će biti važno videti da li će se najavljivano uključivanje Zapadnog Balkana u evropski obrazovni i istraživački prostor pretvoriti u dostupnije programe za univerzitete, institute i mlade istraživače. Treba pratiti i kako će Crna Gora do kraja svog predsedavanja Berlinskim procesom povezati naučne teme sa širim evropskim prioritetima, uključujući digitalnu i zelenu tranziciju. Konačni učinak skupa moći će da se proceni tek kroz sprovedene projekte, obezbeđena sredstva i institucijske promene, a ne samo kroz izjave sa otvaranja.