ZAPRAVO.rsSve vesti
REGION

Crna Gora i Hrvatska ostale bez dogovora o školskom brodu „Jadran“

Posle prvog sastanka komisija u Zagrebu, dve države zadržale su suprotne stavove o vlasništvu nad brodom. Konsultacije će biti nastavljene, ali datum narednog sastanka nije objavljen.

10. oktobar 2026. 08:26 · 4 izvora
Crna Gora i Hrvatska ostale bez dogovora o školskom brodu „Jadran“
Foto: Photo by DeLuca G on Pexels

Hrvatska i Crna Gora nisu postigle dogovor o statusu školskog broda „Jadran“ na prvom sastanku svojih komisija, održanom 9. oktobra 2026. godine u Zagrebu. Zagreb traži povratak broda, dok Podgorica ostaje pri stavu da „Jadran“ zakonito pripada Crnoj Gori. Razgovori će biti nastavljeni kroz razmenu dokumentacije i nove konsultacije.

ŠTA SE DOGODILO?

Sastanak je održan u Ministarstvu spoljnih i evropskih poslova Hrvatske, u okviru šireg dijaloga o otvorenim pitanjima sukcesije vojne imovine bivše Jugoslavije. Crnogorsku delegaciju predvodio je ministar odbrane Dragan Krapović, dok je hrvatsku stranu predstavljao ministar spoljnih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman. „Jadran“ je bio školski brod Jugoslovenske ratne mornarice, a danas je u sastavu Mornarice Vojske Crne Gore i nalazi se u Tivtu. Njegovo vlasništvo i pravni status predmet su spora između Podgorice i Zagreba već godinama. Hrvatska strana smatra da brod predstavlja deo vojne imovine koja treba da bude vraćena u okviru sukcesije bivše države. Crna Gora, međutim, navodi da je brod u njenom zakonitom posedu i da je tokom vremena postao deo njene pomorske, vojne i kulturno-istorijske baštine. Prema javno dostupnim informacijama nakon sastanka, delegacije su razmenile stavove i otvorile prostor za nastavak razgovora, ali nisu usaglasile pitanje vlasništva, povratka broda niti model eventualnog kompromisa.

ŠTA JE POTVRĐENO?

Potvrđeno je da je sastanak komisija održan u Zagrebu 9. oktobra 2026. godine i da na njemu nije postignut konačan dogovor o statusu broda „Jadran“. Potvrđeno je i da dve države ostaju pri različitim pravnim i političkim tumačenjima. Hrvatska se poziva na dokumentaciju o poreklu i rasporedu vojne imovine bivše Jugoslavije, kao i na pitanja sukcesije. Crna Gora svoj stav zasniva na tumačenju istorijskih okolnosti, sporazuma o sukcesiji i činjenici da se brod decenijama nalazi u njenom posedu. Strane su saglasne da se razgovori nastave i da se dodatno razmotre raspoloživi dokumenti. Za sada nema javno potvrđenog sporazuma o vraćanju broda Hrvatskoj, njegovom zajedničkom korišćenju ili drugom posebnom aranžmanu.

ŠTA NIJE POTVRĐENO / GDE SE IZVORI RAZILAZE?

Sporno ostaje osnovno pitanje: da li „Jadran“ treba tretirati kao imovinu Republike Hrvatske naslednicu bivše Jugoslavije ili kao imovinu koja je pripala Crnoj Gori i koja se danas nalazi u njenom legitimnom državnom posedu. Hrvatska tvrdi da ima dokumentaciju koja potvrđuje njeno potraživanje i da brod treba vratiti u Split. Crna Gora odbacuje takav zaključak i navodi da njeno vlasništvo i raspolaganje brodom imaju pravni i istorijski osnov. Te tvrdnje nisu međusobno usaglašene niti je spor dobio konačan sudski ili arbitražni epilog. Nije potvrđeno da je postignut bilo kakav dogovor o predaji broda, zajedničkoj zastavi, njegovom pretvaranju u međunarodni ili NATO centar, niti da je pitanje „Jadrana“ formalno povezano sa bilo kakvom odlukom o evropskim integracijama Crne Gore.

ZAŠTO JE OVO VAŽNO?

Spor je važan iz najmanje tri razloga. Prvo, „Jadran“ nije samo muzejski ili turistički objekat, već aktivni vojni školski brod i simbol pomorske tradicije Crne Gore. Zbog toga se pitanje njegovog statusa u Podgorici doživljava i kao pitanje državnog identiteta. Drugo, slučaj je deo šireg i nedovršenog pitanja podele vojne imovine bivše Jugoslavije. Takvi sporovi obuhvataju imovinu koja je tokom raspada zajedničke države menjala mesto, namenu ili korisnika, pa se njihovo rešavanje ne svodi samo na utvrđivanje gde se neki predmet danas nalazi. Treće, odnos Hrvatske i Crne Gore ima širi regionalni i evropski kontekst. Hrvatska je članica Evropske unije, dok Crna Gora vodi pristupne pregovore. Ipak, iz javno dostupnih informacija ne proizlazi da je na ovom sastanku dogovoreno povezivanje spora o brodu sa formalnim uslovljavanjem evropskog procesa. Zato bi takve tvrdnje za sada trebalo tretirati kao političke procene, a ne kao potvrđenu činjenicu.

ŠTA SLEDI?

Najizvesniji neposredni korak jeste nastavak bilateralnih konsultacija i razmena dokumentacije. Strane će morati da uporede arhivske i pravne dokaze o tome kome je brod pripadao u trenutku raspada Jugoslavije, gde je imao matičnu bazu i kako se na njega primenjuju pravila o sukcesiji vojne imovine. Nije objavljen datum narednog sastanka niti je saopšten konkretan pregovarački model. Zbog toga se trenutno ne može govoriti o dogovorenom roku za rešavanje spora. Ukoliko bilateralni razgovori ne dovedu do približavanja stavova, moguće su nove političke konsultacije ili razmatranje drugih mehanizama za rešavanje sporova, ali nijedna takva opcija za sada nije zvanično potvrđena. Do tada, „Jadran“ ostaje u Crnoj Gori, a pitanje njegovog konačnog statusa ostaje otvoreno.