CRIME
Crna Gora među prvih osam potpisala novi evropski sporazum za oduzimanje imovine stečene kriminalom
Novi dodatni protokol Savjeta Evrope proširuje mogućnosti za praćenje, zamrzavanje i konfiskaciju imovine, uključujući kriptoimovinu. Potpisivanje samo po sebi ne znači da će imovina automatski biti oduzimana.
15. oktobar 2026. 08:24 · 1 izvora

Crna Gora je 14. oktobra 2026. godine u Strazburu potpisala novi dodatni protokol uz Varšavsku konvenciju Savjeta Evrope, čiji je cilj da državama olakša otkrivanje i oduzimanje imovine povezane sa kriminalom. Crna Gora je bila među prvih osam država članica koje su potpisale dokument, zajedno sa Gruzijom, Grčkom, Mađarskom, Luksemburgom, Monakom, San Marinom i Ujedinjenim Kraljevstvom. Protokol obuhvata i kriptoimovinu, ali će njegova praktična primjena zavisiti od ratifikacije i domaćih procedura.
ŠTA SE DOGODILO?
Dokument koji je otvoren za potpisivanje u okviru Konferencije Octopus 2026 predstavlja dodatak postojećoj Konvenciji Savjeta Evrope o pranju novca, traženju, zapljeni i konfiskaciji prihoda stečenih kriminalom i o finansiranju terorizma, poznatoj kao Varšavska konvencija.
Njegova svrha je da modernizuje pravila za povraćaj imovine stečene kriminalom u okolnostima u kojima novac i druga imovina sve češće prelaze granice, koriste složene vlasničke strukture ili postoje u digitalnom obliku. Posebna pažnja posvećena je kriptoimovini i drugim tehnološki složenim načinima skrivanja ili prebacivanja novca.
Potpisivanjem protokola Crna Gora je izrazila spremnost da pristupi njegovom pravnom okviru. To, međutim, nije isto što i stupanje protokola na snagu u zemlji. Nakon potpisivanja slijede unutrašnje procedure, uključujući potvrđivanje međunarodnog ugovora u skladu sa crnogorskim pravnim sistemom. Tek nakon ispunjavanja predviđenih uslova mogu se očekivati pune obaveze koje proizlaze iz dokumenta.
Novi protokol ne uvodi jednostavan mehanizam po kojem bi država mogla oduzeti bilo čiju imovinu bez odluke nadležnih organa. Oduzimanje imovine i dalje mora biti zasnovano na zakonu, dokazima i procedurama koje uključuju zaštitu prava vlasnika i drugih lica koja mogu dokazati da su imala zakonit interes u vezi sa tom imovinom.
ŠTA JE POTVRĐENO?
Potvrđeno je da je 14. oktobra 2026. godine u Strazburu osam država članica Savjeta Evrope i Evropska unija potpisalo novi ugovor, odnosno dodatni protokol uz Varšavsku konvenciju. Crna Gora je navedena među prvim potpisnicama.
Potvrđeno je i da se protokol odnosi na jačanje kapaciteta za konfiskaciju imovine stečene kriminalom, kao i na savremene oblike imovine, uključujući kriptoimovinu. Cilj je da policija, tužilaštva, sudovi i drugi nadležni organi lakše prate tokove novca, sarađuju preko granica i obezbijede imovinu koja bi mogla biti predmet konfiskacije.
Crna Gora je već članica Varšavske konvencije, kojoj je pristupila 2009. godine. Novi protokol zato ne predstavlja početak međunarodne saradnje u ovoj oblasti, već pokušaj da se postojeći okvir prilagodi novim oblicima kriminala i finansijskih transakcija.
Važno je razlikovati potpisivanje od ratifikacije i primjene. Potpis pokazuje političku i institucionalnu namjeru države da prihvati dokument, ali sam po sebi ne mijenja automatski sve domaće zakone niti proizvodi trenutni talas oduzimanja imovine. Za konkretne slučajeve i dalje su potrebni finansijska istraga, odluke nadležnih organa i poštovanje procesnih garancija.
ŠTA NIJE POTVRĐENO / GDE SE IZVORI RAZILAZE?
Nema poznatog spora oko činjenice da je Crna Gora potpisala protokol i da je bila među prvih osam država potpisnica. Ne postoje, međutim, javno potvrđeni podaci da je samo potpisivanje već dovelo do novih postupaka oduzimanja imovine u Crnoj Gori.
Takođe nije potvrđeno da će protokol automatski omogućiti oduzimanje imovine prije pravosnažne presude u svim slučajevima. Privremeno zamrzavanje ili obezbjeđivanje imovine tokom istrage nije isto što i trajna konfiskacija. O tome da li će imovina konačno biti oduzeta odlučuje se u odgovarajućem postupku, uz primjenu domaćeg prava i međunarodnih standarda.
Nije potvrđeno ni da će novi dokument sam riješiti dugogodišnje probleme u praksi, poput sporog praćenja novčanih tokova, ograničene razmjene podataka ili teškoća u dokazivanju porijekla imovine. Uspjeh protokola zavisiće od toga kako će ga institucije primjenjivati i da li će za to imati dovoljno stručnih, tehničkih i finansijskih kapaciteta.
ZAŠTO JE OVO VAŽNO?
Oduzimanje imovinske koristi jedan je od ključnih načina da se kriminalnim mrežama smanji ekonomska moć. Hapšenje i presuda pojedincu ne uklanjaju nužno novac, nekretnine, kompanije ili digitalnu imovinu koja je već prebačena na druga lica ili u drugu državu. Zbog toga međunarodna saradnja postaje posebno važna u predmetima organizovanog kriminala, korupcije, pranja novca i finansiranja terorizma.
Uključivanje kriptoimovine pokazuje da se pravni okvir pokušava prilagoditi činjenici da kriminalni prihodi mogu biti čuvani u digitalnim novčanicima, prebacivani preko više jurisdikcija i skrivani iza pseudonimnih transakcija. To ne znači da je kriptoimovina izvan domašaja zakona, ali njeno pronalaženje i povezivanje sa konkretnim krivičnim djelom zahtijeva specijalizovana znanja i međunarodnu razmjenu informacija.
Za Crnu Goru je tema važna i zbog evropskih integracija. Efikasno otkrivanje i konfiskacija imovine spadaju u širi okvir borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, ali formalno usvajanje međunarodnih standarda neće biti dovoljno ako ne bude praćeno djelotvornim istragama, kvalitetnim optužnicama i pravosnažnim sudskim odlukama.
ŠTA SLEDI?
Naredni korak je da Crna Gora sprovede proceduru potvrđivanja protokola u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim pravilima. Nakon toga treba pratiti da li će biti potrebne izmjene domaćih propisa, posebno u dijelu koji se odnosi na digitalnu imovinu, finansijske istrage, upravljanje privremeno oduzetom imovinom i međunarodnu pravnu pomoć.
Praktični test biće rad institucija: koliko brzo mogu da pronađu imovinu, obezbijede je prije nego što bude prebačena ili prodata, utvrde njenu vezu sa krivičnim djelom i sprovedu postupak koji može izdržati sudsku kontrolu. Jednako važno biće i upravljanje oduzetom imovinom do pravosnažne odluke, kao i transparentno raspolaganje imovinom koja konačno pripadne državi.
Potpisivanje je zato početak procesa, a ne njegov završetak. Stvarni efekat moći će da se procjenjuje tek kroz ratifikaciju, primjenu novih pravila i konkretne rezultate u predmetima u kojima se sumnja da je imovina stečena kriminalom.