ZAPRAVO.rsSve vesti
CRIME

Crna Gora privela Mihaila Zvinčuka i još četvoricu Rusa, potom ih proterala zbog bezbednosnog rizika

Šef mreže „Ribar“ zadržan je u Risnu u akciji policije i Agencije za nacionalnu bezbednost. Vlasti nisu objavile da je protiv njega podignuta optužnica, već su mu, kao i ostalim ruskim državljanima, otkazale boravak i naložile proterivanje.

10. oktobar 2026. 08:25 · 1 izvora
Crna Gora privela Mihaila Zvinčuka i još četvoricu Rusa, potom ih proterala zbog bezbednosnog rizika
Foto: Photo by Mick Haupt on Pexels

Mihail Zvinčuk, osnivač i javno najpoznatije lice ruske mreže „Ribar“ (Rybar), priveden je 9. oktobra u Risnu zajedno sa suprugom i još trojicom ruskih državljana. Crnogorska policija i Agencija za nacionalnu bezbednost saopštile su da je akcija sprovedena zbog sumnje na nezakonite aktivnosti i potencijalno štetno hibridno delovanje, ali za sada nema javno potvrđene optužnice niti sudske odluke koja bi utvrdila krivicu bilo koga od privedenih.

ŠTA SE DOGODILO?

Prema saopštenju Uprave policije, pet ruskih državljana ušlo je u Crnu Goru manje od dva dana pre akcije i boravilo u hotelu u Risnu, na području opštine Kotor. Policija i ANB su ih potom sproveli u službene prostorije, a tokom postupanja oduzeli su dron, kamere, opremu visoke rezolucije i više telefona. Vlasti su navele da će oprema biti veštačena kako bi se utvrdilo čemu je služila i na koji način je korišćena u Crnoj Gori. Među privedenima bio je Zvinčuk, koga crnogorske službe opisuju kao vođu ruske političko-hibridne mreže „Ribar“. Posle zadržavanja, svim članovima grupe otkazan je boravak i izdata su rešenja o proterivanju iz razloga nacionalne i unutrašnje bezbednosti. To znači da je slučaj, prema trenutno dostupnim informacijama, okončan upravnom merom udaljenja iz zemlje, a ne javno potvrđenim krivičnim postupkom. Crnogorski premijer Milojko Spajić izjavio je da institucije rade svoj posao i da niko neće ugroziti evropsku budućnost zemlje. Ruske vlasti su, s druge strane, saopštile da proveravaju okolnosti slučaja i da će diplomatskim kanalima nastojati da zaštite prava svojih državljana. Zvinčuk je posle proterivanja rekao da je grupa u Crnoj Gori nameravala da snima dokumentarni film, uključujući materijal o Cetinjskom manastiru. Njegova verzija događaja nije nezavisno potvrđena u svim detaljima. On tvrdi i da su ih policajci ispitivali da li vrbuju strance za rat u Ukrajini i da im oprema nije vraćena.

ŠTA JE POTVRĐENO?

Potvrđeno je da su crnogorska policija i ANB 9. oktobra 2026. privele pet ruskih državljana u Risnu, među njima Mihaila Zvinčuka, njegovu suprugu i još troje ljudi. Potvrđeno je i da su im oduzeti elektronska oprema i uređaji, kao i da su im izdata rešenja o proterivanju iz Crne Gore iz bezbednosnih razloga. Zvinčuk je međunarodno poznat kao osnivač i rukovodilac mreže „Ribar“, koja objavljuje pretežno proruske i ratne sadržaje, naročito putem Telegrama. Američke i britanske vlasti ranije su ga povezivale sa operacijama stranog informacionog uticaja, širenjem prokremaljskih narativa i podrškom ruskim političkim interesima. Te oznake i sankcije predstavljaju stavove i mere tih država, a same po sebi nisu sudska presuda. Takođe je potvrđeno da je crnogorska policija o događaju obavestila nadležna državna tužilaštva. Međutim, do sada nije javno objavljeno da je protiv Zvinčuka ili ostalih privedenih podneta optužnica, niti da su oni izvedeni pred sud zbog krivičnog dela.

ŠTA NIJE POTVRĐENO / GDE SE IZVORI RAZILAZE?

Najvažnije neslaganje odnosi se na objašnjenje zbog kojeg su Rusi došli u Crnu Goru. Zvinčuk i kanal „Ribar“ tvrde da je grupa planirala snimanje dokumentarnog filma i da je za snimanje u Cetinjskom manastiru pokušala da dobije dozvolu. Crnogorske službe nisu javno objavile detaljan opis konkretnog plana, već su govorile o potencijalno štetnom hibridnom delovanju i mogućem ugrožavanju nacionalne bezbednosti. Nije potvrđeno ni da je grupa zaista sprovodila regrutaciju stranaca za rat u Ukrajini. To se pojavljuje u Zvinčukovom opisu policijskog ispitivanja, ali ne i kao javno utvrđena činjenica. Nije potvrđeno ni da je oduzeta oprema korišćena za nezakonitu aktivnost; policija je saopštila da će to tek biti predmet veštačenja. Treba razlikovati privođenje od hapšenja u krivičnom postupku. Iako medijski izveštaji koriste izraz „uhapšen“, javno dostupne informacije zasad ukazuju na kratkotrajno zadržavanje, bez objavljene optužnice i bez pravosnažne presude.

ZAŠTO JE OVO VAŽNO?

Slučaj je važan iz tri razloga. Prvo, Crna Gora je članica NATO-a i kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, pa njene službe aktivnosti povezane sa ruskim informacionim uticajem posmatraju u širem bezbednosnom kontekstu. Podgorica je poslednjih godina uskladila deo politike sa evropskim sankcijama prema Rusiji i više puta upozoravala na pokušaje stranog uticaja. Drugo, „Ribar“ nije samo Telegram kanal o ratu u Ukrajini. Zapadne vlade ga opisuju kao širu mrežu naloga, sajtova i medijskih projekata koji mogu da plasiraju političke poruke različitim publikama. U crnogorskom slučaju, vlasti tvrde da je cilj bio da se utiče na javne stavove o evropskim integracijama, odnosima sa Rusijom i pitanjima poput viznog režima. Treće, način na koji će se slučaj razvijati pokazaće da li je reč o bezbednosnoj intervenciji koja se završava proterivanjem ili o osnovu za dalji krivični postupak. Za sada je pravno potvrđena samo upravna mera prema strancima, dok navodi o „medijskom ratu“, regrutaciji ili drugim nezakonitim aktivnostima ostaju predmet tvrdnji i provera.

ŠTA SLEDI?

Najvažnije je da crnogorske institucije objave da li je oduzeta oprema analizirana i da li su tužilaštva pokrenula bilo kakav postupak. Javnosti bi takođe trebalo da bude objašnjeno na osnovu kojih konkretnih činjenica je procenjeno da grupa predstavlja rizik po nacionalnu ili unutrašnju bezbednost. Ruske diplomatske službe najavile su proveru slučaja, pa se mogu očekivati dodatne reakcije Moskve i pokušaji da se utvrdi gde će proterani državljani otputovati. Zvinčuk je posle zadržavanja rekao da grupa ide ka Beogradu, ali njegovo dalje kretanje nije nezavisno potvrđeno. Do tada, najprecizniji opis događaja jeste: Crna Gora je privela pet ruskih državljana, među njima šefa mreže „Ribar“, oduzela im opremu i proterala ih zbog bezbednosne procene. Nema javno potvrđene informacije da je bilo ko od njih optužen ili pravosnažno osuđen za krivično delo.