SECURITY
Crna Gora proterala pet ruskih državljana: Oduzeti dron, kamere i telefoni, bezbednosni razlozi ostaju nedovoljno objašnjeni
Crnogorske vlasti tvrde da su u Risnu sprečile potencijalno štetno delovanje grupe povezane sa ruskom informacionom mrežom „Ribar“. Javnosti za sada nisu predočeni dokazi o tome šta su tačno planirali niti da li će protiv njih biti pokrenut krivični postupak.
11. oktobar 2026. 08:27 · 2 izvora

Pet ruskih državljana proterano je iz Crne Gore nakon zajedničke akcije Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbednost u Risnu, saopštile su crnogorske vlasti 9. oktobra 2026. Kod njih su, prema navodima policije, pronađeni dron, kamere, oprema visoke rezolucije i više mobilnih telefona. Odluka je obrazložena razlozima nacionalne i unutrašnje bezbednosti, ali detalji o navodnom nezakonitom delovanju nisu javno objavljeni.
ŠTA SE DOGODILO?
Prema saopštenju crnogorske policije i informacijama koje je objavio Insajder TV, pet ruskih državljana ušlo je u Crnu Goru manje od dva dana pre akcije i boravilo u hotelu u Risnu, na području opštine Kotor. Nakon policijske i bezbednosne obrade dovedeni su u službene prostorije, a zatim im je otkazan boravak i doneta su rešenja o proterivanju.
Policija je navela inicijale pet osoba: M. Z. (36), S. B. (36), K. D. (21), V. Z. (36) i P. L. (46). Crnogorski mediji su među njima identifikovali Mihaila Zvinčuka, njegovu suprugu Valeriju Zvinčuk i još troje ruskih državljana. Te identifikacije nisu u istom obimu potvrđene u javnom saopštenju policije.
Tokom postupanja oduzeta je, prema navodima vlasti, sofisticirana digitalna oprema. Na spisku se pominju dron, kamera, GoPro kamera, uređaji visoke rezolucije i više telefona. MUP je saopštio da će oprema biti predmet veštačenja i analiza kako bi se utvrdili njena namena i način korišćenja u Crnoj Gori.
O događaju su obavešteni Više državno tužilaštvo u Podgorici i Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru. To samo po sebi ne znači da je protiv proteranih osoba podignuta optužnica ili da su osumnjičene za krivično delo. Za sada je javno potvrđena administrativna mera — otkazivanje boravka i proterivanje — a ne krivična presuda ili okončan sudski postupak.
ŠTA JE POTVRĐENO?
Potvrđeno je da su crnogorske vlasti 9. oktobra 2026. preduzele akciju u Risnu i da je pet ruskih državljana dobilo rešenja o proterivanju iz razloga nacionalne i unutrašnje bezbednosti. Potvrđeno je i da je zaplenjena digitalna oprema, uključujući dron, kamere i više telefona, kao i da je ona upućena na dalje provere.
Policija i ANB su akciju predstavile kao meru za sprečavanje i otkrivanje nezakonitih aktivnosti. Premijer Milojko Spajić ocenio je operaciju uspešnom i rekao da postoje ozbiljne indicije koje zahtevaju dalje ispitivanje. Vlasti su takođe saopštile da je jedan od privedenih povezan sa ruskom političko-hibridnom mrežom „Ribar“ i da je protiv njega Evropska unija ranije uvela zabranu ulaska i tranzita kroz zemlje članice, u vezi sa aktivnostima koje EU smatra ugrožavanjem ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.
Prema izveštajima regionalnih medija, petorica su nakon odluke crnogorskih vlasti napustila zemlju u pratnji ruskog ambasadora i uputila se ka Srbiji. Taj deo događaja nije detaljno obrazložen u prvom saopštenju crnogorske policije.
ŠTA NIJE POTVRĐENO / GDE SE IZVORI RAZILAZE?
Nije javno potvrđeno šta su petorica konkretno radila u Crnoj Gori, da li su snimala određene lokacije, kome je oprema pripadala niti da li je njen sadržaj ukazivao na špijunažu, propagandne aktivnosti ili drugo nezakonito postupanje. Pojedini mediji naveli su da su osobe tvrdile da su došle radi snimanja Cetinjskog manastira, ali ta tvrdnja nije nezavisno potvrđena.
Nije objavljen javni dokaz da je grupa izvršila krivično delo, niti je poznato da je protiv bilo koga podignuta optužnica. Zbog toga se tvrdnje o „mreži“, „hibridnom delovanju“ ili mogućoj bezbednosnoj pretnji moraju pripisivati crnogorskim institucijama i ne mogu se predstavljati kao sudski utvrđene činjenice.
Otvoreno je i pitanje kako je jedan od navodno sankcionisanih ili ograničenih pojedinaca uopšte ušao u Crnu Goru, ukoliko je zaista bio obuhvaćen relevantnim zabranama. O tom pitanju pojavile su se javne kritike, ali nadležni organi zasad nisu objavili potpunu rekonstrukciju kontrole na granici.
ZAŠTO JE OVO VAŽNO?
Slučaj je važan iz najmanje tri razloga. Prvo, pokazuje da crnogorske službe bezbednosni rizik povezan sa stranim državljanima i digitalnom opremom tretiraju kao pitanje nacionalne bezbednosti, čak i kada javnosti nisu predstavljeni svi operativni podaci.
Drugo, događaj se uklapa u širi evropski kontekst pojačane pažnje prema informacionim mrežama, uticaju stranih aktera i korišćenju digitalne opreme za prikupljanje i distribuciju materijala. Međutim, sama činjenica da neko poseduje dron, kameru ili više telefona nije dokaz špijunaže ili krivičnog dela. Ključno će biti šta pokaže veštačenje i da li će tužilaštvo utvrditi elemente konkretnog krivičnog dela.
Treće, odluka otvara pitanje ravnoteže između zaštite nacionalne bezbednosti i transparentnosti rada institucija. Država može ograničiti boravak strancu iz bezbednosnih razloga, ali javnost ima interes da zna koji su minimalni, proverljivi elementi doveli do takve odluke. Bez dodatnih informacija, prostor za političke interpretacije i medijska nagađanja ostaje veliki.
ŠTA SLEDI?
Najvažnije je da crnogorske institucije objave rezultate veštačenja oduzete opreme, ukoliko to ne ugrožava istragu, i pojasne da li je predmet prosleđen tužilaštvu kao mogući krivični slučaj ili je postupak završen administrativnim merama.
Treba očekivati i dodatne reakcije ruskih diplomatskih predstavnika, posebno zato što su proterane osobe, prema regionalnim izveštajima, napustile Crnu Goru uz pratnju ruskog ambasadora. Za sada nije poznato da li će Rusija preduzeti recipročne diplomatske ili druge mere.
Otvorena ostaju i pitanja o kontroli ulaska u zemlju, identitetu svih pet osoba, njihovim vezama sa mrežom „Ribar“ i eventualnim aktivnostima tokom kratkog boravka u Risnu. Dok ne budu objavljeni dodatni dokazi ili odluke tužilaštva, slučaj treba opisivati kao bezbednosnu akciju koja je završena proterivanjem, a ne kao dokazano krivično ili špijunsko delovanje.