ZAPRAVO.rsSve vesti
REGION

Crna Gora protjerala pet ruskih državljana: vlast ih povezuje s političko-hibridnom mrežom „Ribar“

Slučaj je otvorio prostor za političke ocjene o ruskom uticaju na Balkanu, ali dostupne informacije za sada potvrđuju samo odluke crnogorskih institucija i navode o bezbjednosnim razlozima.

11. oktobar 2026. 08:25 · 1 izvora
Crna Gora protjerala pet ruskih državljana: vlast ih povezuje s političko-hibridnom mrežom „Ribar“
Foto: Photo by Besnik Kasemi on Pexels

Crnogorske vlasti protjerale su pet državljana Rusije, uz obrazloženje da predstavljaju rizik po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Među njima je, prema navodima Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost, osoba koju institucije povezuju s ruskom političko-hibridnom mrežom „Ribar“. Komentator Dragan Bursać taj događaj tumači kao dokaz šireg sukoba oko ruskog uticaja u regionu, ali njegova ocjena o tome da ih „srpski svet udomljava“ predstavlja političku interpretaciju, a ne službeno utvrđenu činjenicu.

ŠTA SE DOGODILO?

Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost Crne Gore saopštile su da je pet ruskih državljana izgubilo pravo boravka i da su donijeta rješenja o njihovom protjerivanju. Kao razlog navedena je procjena da njihovo prisustvo može ugroziti nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Prema izvještajima crnogorskih medija, jedan od protjeranih označen je kao vođa ili pripadnik mreže „Ribar“, ruskog projekta koji se u javnosti opisuje kao kanal za širenje političkih i ratnih narativa povezanih s Kremljom. Protjerani su, prema dostupnim informacijama, napustili Crnu Goru letom iz Podgorice. Nema javno dostupnih podataka da su protiv njih u Crnoj Gori podignute optužnice ili da je pokrenut krivični postupak. Zato ovaj slučaj treba opisivati kao upravnu i bezbjednosnu mjeru protjerivanja, a ne kao dokaz da su osobe pravosnažno počinile krivično djelo. Bursać je događaj predstavio kroz širu tezu o odnosu Crne Gore, Rusije, Srbije i takozvanog „srpskog sveta“. Ta sintagma nema jedno, pravno precizno značenje: jedni je koriste za opis kulturnog i političkog povezivanja Srba u regionu, dok je drugi vide kao naziv za projekat političkog uticaja Beograda. Sam čin protjerivanja ruskih državljana ne dokazuje automatski da je bilo koja država ili politička struktura u Srbiji organizovala njihovo djelovanje ili im ponudila utočište.

ŠTA JE POTVRĐENO?

Potvrđeno je da su crnogorske institucije donijele odluke o protjerivanju pet ruskih državljana i da su kao razlozi navedeni nacionalna i unutrašnja bezbjednost. Potvrđeno je i da su institucije jednog od njih povezale s mrežom „Ribar“. Potvrđeno je da Crna Gora primjenjuje restriktivne mjere povezane s destabilizujućim aktivnostima Ruske Federacije i da je bezbjednosna saradnja s evropskim partnerima dio njenog zvaničnog spoljnopolitičkog kursa. Međutim, javnosti nisu predstavljeni svi dokazi na osnovu kojih su pojedinačna rješenja donijeta, što je uobičajeno u predmetima koji uključuju podatke nacionalne bezbjednosti. Ustavnosudska praksa u Crnoj Gori pokazuje i da bezbjednosni razlozi ne isključuju obavezu države da obezbijedi pravično odlučivanje i djelotvornu sudsku kontrolu. To znači da protjerivanje može biti osporavano pred nadležnim institucijama, čak i kada se vlast poziva na povjerljive podatke.

ŠTA NIJE POTVRĐENO / GDE SE IZVORI RAZILAZE?

Nije potvrđena tvrdnja da je Crna Gora protjerala osobe isključivo zbog njihovog političkog mišljenja ili medijskog djelovanja. Zvanično obrazloženje govori o nacionalnoj i unutrašnjoj bezbjednosti, ali detalji navodnih aktivnosti nisu javno objavljeni. Nije potvrđeno ni da su protjerani ruski državljani „Putinovi propagandisti“ u smislu sudski utvrđene kvalifikacije. To je politički i publicistički opis koji se oslanja na njihovu navodnu povezanost s mrežom „Ribar“. Takođe nema javno dostupnog dokaza da ih je „srpski svet“ organizovano prihvatio, finansirao ili zaštitio. Bursaćeva formulacija predstavlja njegovu interpretaciju regionalnih odnosa. Ona se može analizirati kao politička poruka, ali ne i iznijeti kao potvrđena činjenica bez dodatnih dokaza o konkretnim vezama, institucijama ili događajima.

ZAŠTO JE OVO VAŽNO?

Slučaj je važan iz najmanje tri razloga. Prvo, pokazuje da Crna Gora ruski politički i bezbjednosni uticaj posmatra kao pitanje nacionalne bezbjednosti, a ne samo kao temu spoljne politike. Drugo, otvara pitanje granice između legitimne zaštite države od stranog uticaja i obaveze da svaka restriktivna mjera bude obrazložena i podložna kontroli. Treće, događaj se uklapa u širu regionalnu raspravu o propagandi, hibridnim operacijama i ulozi Srbije kao medijskog i političkog prostora u kojem se mogu širiti proruski narativi. Ipak, postojanje takvih narativa ne znači da su svi ruski državljani, srpski mediji ili političke organizacije dio iste mreže. Razlikovanje između javne podrške određenoj politici, propagandnog djelovanja, obavještajnih aktivnosti i krivične odgovornosti ključno je za tačno izvještavanje.

ŠTA SLEDI?

Najvažnije će biti da li će crnogorske institucije objaviti dodatno obrazloženje odluka i da li će protjerani iskoristiti pravo na pravnu zaštitu. Za javnu procjenu slučaja potrebne su informacije o tome na kojim su konkretnim radnjama zasnovane bezbjednosne procjene, da li je oduzeta oprema pregledana u okviru formalnog postupka i da li su odluke konačne. Treba pratiti i reakcije ruskih institucija, kao i eventualne odgovore vlasti u Srbiji. Političke poruke o „ruskoj propagandi“, „srpskom svetu“ ili navodnom udomljavanju protjeranih ne bi trebalo miješati sa dokazima o konkretnim operacijama. Dok se takvi dokazi ne pojave, najprecizniji zaključak glasi: Crna Gora je preduzela bezbjednosnu mjeru protiv pet ruskih državljana, dok šire političke interpretacije tog događaja ostaju predmet spora.