ZAPRAVO.rsSve vesti
CRIME

Crna Gora protjeruje šefa ruskog projekta „Ribar“ i još četvoro državljana

Mihail Zvinčuk i četiri saradnika privedeni su u Risnu, a crnogorske vlasti su im ukinule boravišne dozvole i izdale rješenja o protjerivanju zbog razloga nacionalne i unutrašnje bezbjednosti.

10. oktobar 2026. 08:25 · 1 izvora
Crna Gora protjeruje šefa ruskog projekta „Ribar“ i još četvoro državljana
Foto: Photo by Boris Hamer on Pexels

Crnogorske vlasti saopštile su 9. oktobra 2026. da će iz zemlje biti protjerani Mihail Sergejevič Zvinčuk, rukovodilac ruske informacione mreže „Ribar“, njegova supruga i još troje ruskih državljana. Odluka je uslijedila nakon zajedničke akcije Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost u Risnu, tokom koje su privedeni i kod njih pronađeni dronovi, elektronski uređaji i druga digitalna oprema.

ŠTA SE DOGODILO?

Uprava policije i ANB sprovele su operaciju na području Bokokotorskog zaliva, a pet ruskih državljana privedeno je radi kriminalističke obrade. Među njima su Mihail Zvinčuk, Valerija Zvinčuk, Sergej Belous, Pavel Lekatorčuk i Kira Dorošenko. Prema saopštenju crnogorskih institucija, svima su ukinute boravišne dozvole i izdata rješenja o protjerivanju iz razloga nacionalne i unutrašnje bezbjednosti. Policija je navela da je Zvinčuk identifikovan kao rukovodilac i član ruske političko-hibridne mreže „Ribar“. Kod privedenih su, prema izvještajima „Vijesti“, pronađeni dronovi, kamere, telefoni i druga oprema koja je poslata na dodatno ispitivanje. Nije saopšteno da je protiv njih podignuta optužnica niti da je pokrenut krivični postupak koji bi utvrdio krivicu za neko konkretno krivično djelo. Akcija je, prema informacijama iz crnogorskog bezbjednosnog sektora koje su prenijele „Vijesti“, bila povezana sa sumnjama u moguće hibridno djelovanje i snimanje materijala o usklađivanju vizne politike Crne Gore sa standardima Evropske unije.

ŠTA JE POTVRĐENO?

Potvrđeno je da su crnogorske službe 9. oktobra 2026. privele pet ruskih državljana u Risnu i da su im izdata rješenja o protjerivanju. Potvrđeno je i da je među njima Mihail Zvinčuk, koji vodi projekat „Ribar“, kao i da su mu ukinute boravišne dozvole. Zvanično objašnjenje odnosi se na nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. To je upravna mjera udaljavanja iz zemlje, a ne sudska presuda. Dostupne informacije ne pokazuju da je bilo ko od privedenih pravosnažno osuđen ili da je protiv njih već potvrđena optužnica. Takođe je objavljeno da je tokom akcije pronađena i privremeno oduzeta digitalna i snimateljska oprema. Međutim, samo pronalaženje opreme ne dokazuje nezakonitu upotrebu niti postojanje krivičnog djela.

ŠTA NIJE POTVRĐENO / GDE SE IZVORI RAZILAZE?

Crnogorske bezbjednosne službe i izvori iz sektora bezbjednosti sumnjaju da je mreža „Ribar“ mogla biti uključena u hibridno djelovanje i operacije stranog informacionog uticaja. Ti navodi, prema dostupnim izvještajima, nisu predstavljeni kao pravosnažno utvrđene činjenice u sudskom postupku. Sa druge strane, mreža „Ribar“ saopštila je da su Zvinčuk i ostali boravili u Crnoj Gori legalno, da nije bilo kršenja lokalnih zakona i da je planirano snimanje Cetinjskog manastira za koje je, kako tvrde, ranije podnijet zvaničan zahtjev. Nije potvrđeno da li su crnogorske vlasti taj zahtjev odobrile, niti da li će protiv odluka o protjerivanju biti podnijete žalbe. Nije potvrđeno ni da su privedeni počinili krivično djelo. Za sada je riječ o privođenju, ukidanju boravka i upravnoj odluci o protjerivanju, a ne o presuđenoj krivici.

ZAŠTO JE OVO VAŽNO?

Slučaj pokazuje kako Crna Gora tretira aktivnosti stranih informacionih mreža u trenutku kada pojačava bezbjednosnu saradnju sa međunarodnim partnerima i usklađivanje sa evropskom viznom politikom. Za vlasti, pitanje nije samo sadržaj koji se objavljuje, već i moguća upotreba snimateljske i digitalne opreme, način prikupljanja materijala i eventualni uticaj na javno mnjenje. Istovremeno, odluka ima i pravnu dimenziju. Protjerivanje zbog razloga nacionalne bezbjednosti nije isto što i krivična osuda. Odluka može biti osporavana u upravnom postupku, a javnost još nema uvid u sve dokaze na koje su se službe pozvale. Zbog toga tvrdnje o propagandi, hibridnim operacijama ili nezakonitim aktivnostima treba jasno razlikovati od onoga što je za sada zvanično potvrđeno. „Ribar“ je ruska informativna mreža koju su zapadne vlasti ranije povezivale sa prokremaljskim narativima i operacijama stranog informacionog uticaja. To političko i bezbjednosno označavanje, međutim, samo po sebi ne predstavlja dokaz krivice u konkretnom slučaju u Crnoj Gori.

ŠTA SLEDI?

Najvažnije je da crnogorske institucije objasne pravni osnov odluka o protjerivanju, rok u kojem petorica moraju napustiti zemlju i da li imaju pravo na žalbu sa odložnim dejstvom. Trebalo bi da bude saopšteno i da li je oprema oduzeta u okviru prekršajnog, upravnog ili eventualnog krivičnog postupka. Dalji razvoj zavisiće i od toga da li će tužilaštvo otvoriti predmet. Ako se utvrdi da postoji sumnja na krivično djelo, postupak bi morao da prođe kroz faze istrage i eventualne optužnice, bez unaprijed proglašene krivice. Ako krivičnog postupka ne bude, slučaj će ostati prvenstveno u domenu bezbjednosne procjene i upravne odluke o boravku stranih državljana. Za sada nije poznato da li su svi privedeni već napustili Crnu Goru, niti da li su podnijeli pravna sredstva protiv rješenja o protjerivanju.