ZAPRAVO.rsSve vesti
REGION

Crna Gora usvojila ustavni amandman kojim se ukida imunitet Vladi za koruptivna dela

Skupština Crne Gore podržala je Amandman XXII sa 62 glasa za. Promena se odnosi na predsednika i članove Vlade kada se terete za krivična dela protiv službene dužnosti, ali to samo po sebi ne znači da je bilo ko proglašen krivim.

15. oktobar 2026. 08:26 · 2 izvora
Crna Gora usvojila ustavni amandman kojim se ukida imunitet Vladi za koruptivna dela
Foto: Photo by Vladimir Srajber on Pexels

Skupština Crne Gore usvojila je 14. oktobra 2026. godine tekst Amandmana XXII na Ustav, kojim se predsedniku i članovima Vlade ukida imunitet za krivična dela protiv službene dužnosti, odnosno dela koja mogu imati element korupcije. Za predlog su glasala 62 poslanika, bez glasova protiv i uzdržanih. Reč je o ustavnoj promeni čiji je cilj da imunitet više ne bude procesna prepreka za eventualne krivične postupke protiv najviših funkcionera izvršne vlasti.

ŠTA SE DOGODILO?

Parlament je podržao ustavni amandman kojim se menja član 86 Ustava Crne Gore. Izmenom se iz kruga zaštićenih slučajeva izuzimaju krivična dela protiv službene dužnosti, kategorija u koju spadaju pojedina dela povezana sa zloupotrebom funkcije i korupcijom. Prema dostupnim izveštajima, za tekst amandmana glasala su 62 poslanika, što je predstavljalo potrebnu dvotrećinsku većinu. Potpredsednik Vlade zadužen za pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica obrazložio je promenu tvrdnjom da javna funkcija ne sme da bude zaštita od krivične odgovornosti. Inicijativa je potekla od Vlade, koja je u aprilu 2026. usvojila predlog izmene Ustava i uputila ga u skupštinsku proceduru. Vlada je tada navela da se menja ustavna odredba prema kojoj premijer i članovi Vlade uživaju isti imunitet kao poslanici. Predlog je formulisan tako da se ne ukida svaki oblik imuniteta, već se precizno izuzimaju krivična dela protiv službene dužnosti. Važno je razlikovati političko usvajanje ustavne promene od krivičnog postupka. Ova odluka ne pokreće automatski istrage, ne znači da se protiv nekog člana Vlade vodi postupak i ne predstavlja dokaz krivice bilo kog funkcionera. Njena neposredna posledica jeste promena pravnog okvira u kojem bi tužilaštvo i sudovi mogli da postupaju ako za to postoje zakonski uslovi.

ŠTA JE POTVRĐENO?

Potvrđeno je da je Skupština Crne Gore 14. oktobra 2026. usvojila tekst Amandmana XXII sa 62 glasa za. Potvrđeno je i da se promena odnosi na predsednika i članove Vlade, kojima se ukida imunitet za krivična dela protiv službene dužnosti. Vladin predlog iz aprila 2026. predviđao je izmenu člana 86 stav 4 Ustava. Obrazloženje Vlade bilo je da se time jača odgovornost javnih funkcionera i uklanja moguća procesna prepreka u slučajevima korupcije i zloupotrebe službenog položaja. Vlada je promenu povezala i sa preporukama GRECO, tela Saveta Evrope za borbu protiv korupcije, kao i sa obavezama Crne Gore u okviru pregovora sa Evropskom unijom. GRECO je ranije ukazivao na potrebu da se iz imuniteta članova Vlade izričito isključe koruptivna krivična dela. Prema dostupnim informacijama, mera je deo šireg paketa ustavnih i antikorupcijskih reformi, koji obuhvata i predloge za proveru integriteta kandidata za članove Vlade. Međutim, ukidanje imuniteta samo po sebi ne menja pravila o dokazivanju krivične odgovornosti niti zamenjuje rad policije, tužilaštva i sudova.

ŠTA NIJE POTVRĐENO / GDE SE IZVORI RAZILAZE?

Nema poznatog spora oko rezultata glasanja: više izveštaja navodi da je za amandman glasalo 62 poslanika i da nije bilo glasova protiv ili uzdržanih. Ipak, treba biti precizan u opisu pravnog statusa promene. U dostupnim izveštajima govori se o usvajanju Amandmana XXII, odnosno ustavne procedure, a ne o tome da je neki konkretni funkcioner izgubio imunitet u vezi sa određenim predmetom. Takođe nije potvrđeno da je usvajanje amandmana već dovelo do hapšenja, istrage, optužnice ili suđenja protiv bilo kog člana Vlade. Postoji i razlika između šireg političkog izraza „koruptivna krivična dela“ i preciznije pravne formulacije „krivična dela protiv službene dužnosti“. Konačni domašaj promene zavisi od ustavnog teksta, povezanih odredaba i načina na koji će ih primenjivati nadležni organi.

ZAŠTO JE OVO VAŽNO?

Imunitet javnih funkcionera nije isto što i nekažnjivost, ali može da utiče na uslove pod kojima se krivični postupak pokreće ili vodi. Ukidanjem zaštite za krivična dela protiv službene dužnosti Crna Gora pokušava da najviše funkcionere izjednači sa drugim građanima kada je reč o mogućim zloupotrebama javne funkcije. Promena je značajna i zbog evropskih integracija. Crna Gora je u okviru GRECO preporuka bila pozvana da preciznije uredi imunitet članova Vlade tako da koruptivna krivična dela ne ostanu izvan domašaja krivičnog postupka. Usvajanje amandmana zato ima i simboličku i institucionalnu težinu. Ali efekat reforme neće zavisiti samo od teksta Ustava. Za stvarnu odgovornost potrebni su nezavisno tužilaštvo, efikasna policija, sudovi koji mogu da rade bez političkog pritiska i jasna praksa u tumačenju novih odredaba. Bez toga, ukidanje imuniteta može ostati prvenstveno normativna poruka, a ne garancija uspešnog procesuiranja korupcije.

ŠTA SLEDI?

Naredni koraci zavisiće od formalizacije i objavljivanja ustavne promene, kao i od usklađivanja drugih propisa sa novom odredbom. Za sada nema potvrde da je odluka parlamenta povezana sa konkretnim krivičnim predmetom protiv aktuelnih članova Vlade. Ako tužilaštvo u budućnosti proceni da postoje osnovi sumnje za krivično delo protiv službene dužnosti, novi ustavni okvir trebalo bi da ukloni imunitet kao prepreku postupku. To, međutim, ne znači automatsku krivičnu odgovornost: i dalje bi morali da postoje dokazi, zakonito sprovedena istraga, eventualna optužnica i sudska odluka. Biće važno pratiti da li će vlast i pravosudne institucije primenu novih pravila proširiti na sve funkcionere pod jednakim uslovima, bez selektivnosti. Tek tada će moći da se proceni da li je reforma promenila praksu ili je ostala na nivou ustavne deklaracije.