ZAPRAVO.rsSve vesti
REGION

Crna Gora zatvorila još tri poglavlja sa EU: ukupno ih je sada 21

Na međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu privremeno su zatvoreni pregovori u oblastima ekonomske i monetarne politike, statistike i socijalne politike i zapošljavanja. To je važan pomak, ali ne znači da je članstvo završeno.

13. oktobar 2026. 08:24 · 6 izvora
Crna Gora zatvorila još tri poglavlja sa EU: ukupno ih je sada 21
Foto: Photo by Vladimir Srajber on Pexels

Crna Gora je 12. oktobra 2026. privremeno zatvorila pregovore u još tri poglavlja sa Evropskom unijom, čime je broj zatvorenih poglavlja porastao na 21 od ukupno 33. Odluka je doneta na 29. sastanku Međuvladine konferencije EU i Crne Gore u Luksemburgu, a Podgorica sada pokušava da ubrza završnicu pristupnog procesa.

ŠTA SE DOGODILO?

Na sastanku su zatvorena poglavlja 17, 18 i 19. Poglavlje 17 odnosi se na ekonomsku i monetarnu politiku, poglavlje 18 na statistiku, a poglavlje 19 na socijalnu politiku i zapošljavanje. Crna Gora je time privremeno zatvorila 21 od svih 33 pregovaračka poglavlja, dok su sva poglavlja prethodno bila otvorena. Najnoviji rezultat nadovezuje se na napredak ostvaren tokom 2026. godine: u januaru je zatvoreno poglavlje 32 o finansijskoj kontroli, u martu poglavlje 21 o transevropskim mrežama, u junu poglavlja 2 i 28, a u julu poglavlja 8 i 29. Važno je precizirati šta u terminologiji proširenja znači „zatvaranje poglavlja“. Reč je o privremenom zatvaranju pregovora, a ne o konačnoj odluci o prijemu Crne Gore u EU. Privremeno zatvorene oblasti mogu ponovo biti otvorene ako se utvrdi da obaveze nisu ispunjene ili da je došlo do nazadovanja u reformama. Konačno članstvo zahteva završetak celog pregovaračkog procesa, saglasnost država članica i ratifikaciju pristupnog ugovora. Crna Gora je pregovore sa EU počela 29. juna 2012. godine. Posle perioda sporijeg napretka, 2026. je donela više uzastopnih odluka o zatvaranju poglavlja. Evropski zvaničnici sada Podgoricu i dalje opisuju kao najnapredniju kandidatkinju u procesu proširenja, ali istovremeno upozoravaju da tempo mora biti praćen sprovođenjem reformi, naročito u oblastima vladavine prava.

ŠTA JE POTVRĐENO?

Potvrđeno je da su 12. oktobra 2026. privremeno zatvorena poglavlja 17, 18 i 19. Potvrđeno je i da je time ukupan broj privremeno zatvorenih poglavlja dostigao 21 od 33. Pregovaračka konferencija održana je u Luksemburgu. Delegaciju EU predvodio je irski državni ministar za evropske poslove i odbranu Tomas Birn, u ime irskog predsedavanja Savetom EU, uz učešće komesarke za proširenje Marte Kos. Crnu Goru je predstavljao premijer Milojko Spajić. Sadržaj zatvorenih poglavlja pokazuje napredak u nekoliko važnih, ali međusobno različitih oblasti. Poglavlje 17 obuhvata usklađivanje sa pravilima EU u oblasti ekonomije i monetarne politike. Poglavlje 18 odnosi se na kvalitet i pouzdanost zvanične statistike, dok poglavlje 19 pokriva radna prava, zapošljavanje i socijalnu politiku. Crnogorska vlada saopštila je da želi da do kraja 2026. privremeno zatvori i preostala poglavlja, a da tokom 2027. pristupi potpisivanju pristupnog ugovora. To je cilj vlade, a ne rok koji je EU formalno potvrdila kao garantovan ishod.

ŠTA NIJE POTVRĐENO / GDE SE IZVORI RAZILAZE?

Nema poznatog spora oko toga da su tri poglavlja privremeno zatvorena i da ih je sada ukupno 21. Međutim, postoji razlika između političkih najava Podgorice i onoga što je formalno potvrđeno u dokumentima EU. Crnogorska vlada govori o mogućnosti da do kraja 2026. zatvori sva preostala poglavlja i da 2027. potpiše pristupni ugovor. To zavisi od ispunjavanja preostalih uslova, saglasnosti država članica i završetka ukupne procedure, pa se ne može predstavljati kao izvestan raspored. Evropska komisija i države članice posebno naglašavaju reforme u oblasti vladavine prava i ustavna pitanja. Ta pitanja nisu rešena samim zatvaranjem poglavlja 17, 18 i 19. Takođe, privremeno zatvaranje poglavlja nije isto što i članstvo u EU niti predstavlja konačnu potvrdu da je Crna Gora ispunila sve obaveze.

ZAŠTO JE OVO VAŽNO?

Odluka je važna jer pokazuje da se pristupni proces Crne Gore ubrzao posle višegodišnjeg sporijeg napretka. Sa 21 privremeno zatvorenim poglavljem, Podgorica je bliža završetku tehničkog dela pregovora nego ranije, a EU dobija još jedan pokazatelj da proširenje na Zapadnom Balkanu može napredovati kada se ispune postavljeni uslovi. Za Crnu Goru, zatvaranje poglavlja može da znači pritisak za usklađivanje institucija, propisa i javnih politika sa standardima EU. U oblastima statistike, socijalne zaštite i ekonomskog upravljanja, napredak nije samo pregovaračka formalnost: on može uticati na kvalitet javnih podataka, funkcionisanje tržišta rada i sposobnost države da primenjuje evropska pravila. Ipak, najosetljiviji deo procesa ostaju poglavlja koja se odnose na pravosuđe, borbu protiv korupcije, osnovna prava i bezbednost. Napredak u tehničkim oblastima ne može sam po sebi da nadomesti probleme u vladavini prava. Zato će naredna faza zavisiti ne samo od broja zatvorenih poglavlja, već i od toga da li se reforme sprovode u praksi i da li postoji široka politička podrška za preostale odluke.

ŠTA SLEDI?

Crnu Goru očekuje rad na preostalim otvorenim poglavljima i ispunjavanju završnih merila koja postavlja EU. Posebna pažnja biće usmerena na vladavinu prava, funkcionisanje pravosuđa, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, zaštitu osnovnih prava i druge obaveze koje države članice smatraju ključnim. Podgorica će morati da obezbedi i stabilnu političku podršku za reformske zakone i eventualne ustavne promene. Evropske institucije će procenjivati ne samo donošenje propisa, već i njihovu primenu, rezultate istraga i sudskih postupaka, nezavisnost institucija i merljive efekte reformi. Ako Crna Gora ispuni uslove i dobije saglasnost svih članica, pregovori mogu biti zaključeni, ali će potom slediti izrada i potpisivanje pristupnog ugovora, kao i ratifikacija u državama članicama i Crnoj Gori. Zbog toga je 12. oktobar važan korak, ali ne i završetak puta ka članstvu.