ZAPRAVO.rsSve vesti
CRIME

Crna Gora zatvorila još tri poglavlja u pregovorima sa EU, Kos traži hitan dogovor o ustavnim promenama

Na Međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu privremeno su zatvorena poglavlja 17, 18 i 19. Ukupan broj zatvorenih poglavlja povećan je na 21 od ukupno 33, dok Brisel upozorava da preostale reforme i politički kompromisi ne mogu dugo da čekaju.

13. oktobar 2026. 08:25 · 4 izvora
Crna Gora zatvorila još tri poglavlja u pregovorima sa EU, Kos traži hitan dogovor o ustavnim promenama
Foto: Photo by Vladimir Srajber on Pexels

Crna Gora je 12. oktobra 2026. privremeno zatvorila još tri poglavlja u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom — ekonomsku i monetarnu politiku, statistiku i socijalnu politiku i zapošljavanje. Odluka je doneta na 29. Međuvladinoj konferenciji EU i Crne Gore u Luksemburgu. Evropska komesarka za proširenje Marta Kos pozdravila je napredak, ali je istovremeno pozvala vlast i opoziciju da ubrzaju dogovor o odlukama koje su važne za završnu fazu pregovora, uključujući ustavne promene.

ŠTA SE DOGODILO?

Na konferenciji su privremeno zatvorena poglavlja 17, 18 i 19. Poglavlje 17 odnosi se na ekonomsku i monetarnu politiku, poglavlje 18 na statistiku, a poglavlje 19 na socijalnu politiku i zapošljavanje. Time je Crna Gora došla do 21 privremeno zatvorenog poglavlja od ukupno 33, koja su sva prethodno bila otvorena u pregovaračkom procesu. Privremeno zatvaranje ne znači da je članstvo automatski obezbeđeno niti da je pregovarački proces završen. To je potvrda da su u određenim oblastima ispunjeni uslovi koje su postavile države članice i institucije EU, ali se napredak i dalje prati do samog pristupanja. Crnogorski premijer Milojko Spajić ocenio je da nova poglavlja predstavljaju važan korak ka završetku pregovora i ponovio cilj da zemlja postane članica EU 2028. godine. Evropska strana je, međutim, naglasila da će brzina procesa zavisiti od daljih reformi, političke stabilnosti i sposobnosti institucija da sprovedu preuzete obaveze.

ŠTA JE POTVRĐENO?

Potvrđeno je da su na konferenciji 12. oktobra 2026. privremeno zatvorena poglavlja 17, 18 i 19 i da je ukupan broj privremeno zatvorenih poglavlja dostigao 21. To su naveli Savet EU, crnogorski zvaničnici i više regionalnih medija. Potvrđeno je i da je Marta Kos pozvala crnogorsku vladu i opoziciju na saradnju, kompromis i preuzimanje odgovornosti za odluke koje treba doneti u kratkom roku. Njena poruka odnosila se na širi paket preostalih reformi, posebno oblasti vladavine prava i ustavnih promena. EU je napredak Crne Gore predstavila kao važan signal da je proširenje i dalje moguće, ali uz uslov da kandidat ispuni političke i pravne kriterijume. Zatvaranje poglavlja 17, 18 i 19 može imati praktične posledice: bolji okvir za ekonomsko upravljanje, pouzdanije statističke podatke i napredak u zaštiti radnika i socijalnoj politici. Ipak, konkretan učinak zavisiće od primene usvojenih pravila, a ne samo od formalnog završetka pregovora u pojedinačnim oblastima.

ŠTA NIJE POTVRĐENO / GDE SE IZVORI RAZILAZE?

Nema poznatog spora oko toga koja su poglavlja zatvorena i koliko ih je ukupno zatvoreno. Razlike u izveštajima uglavnom se odnose na mesto održavanja konferencije — pojedini mediji navode Brisel, dok zvanični podaci Saveta EU navode Luksemburg; za ovu konferenciju relevantan je zvanični navod o Luksemburgu. Nisu potvrđene tvrdnje da je Crna Gora time završila pregovore ili da je članstvo 2028. godine izvesno. Godina 2028. predstavlja politički cilj crnogorske vlade, a ne garantovani rok. Takođe, tvrdnja da je vlada „završila sve obaveze“ iz svoje nadležnosti predstavlja ocenu premijera Spajića, a ne konačnu procenu svih institucija EU. Iz dostupnih izveštaja nije potpuno jasno na koje se tačno ustavne promene pozivala Kos niti da li je za njih već obezbeđena potrebna parlamentarna većina. Zato se može potvrditi njen poziv na hitno donošenje odluka, ali ne i ishod tog procesa.

ZAŠTO JE OVO VAŽNO?

Crna Gora je najdalje odmakla među državama kandidatima za članstvo u EU, ali broj zatvorenih poglavlja sam po sebi nije dovoljan za završetak pregovora. Najosetljivije oblasti ostaju povezane sa vladavinom prava, pravosuđem, borbom protiv korupcije i političkim funkcionisanjem institucija. Nova odluka je važna zato što pokazuje da je pregovarački proces nastavljen i da EU i dalje smatra Crnu Goru ozbiljnim kandidatom za sledeću fazu proširenja. Istovremeno, poruka Marte Kos pokazuje da tehnički napredak nije odvojen od unutrašnje politike: za naredne korake potrebni su dogovor vlasti i opozicije, stabilna većina i usvajanje odluka koje zahtevaju širu političku podršku. Za građane, zatvaranje poglavlja može značiti bolje institucije i standarde u oblastima statistike, tržišta rada i ekonomskog upravljanja. Ali promene neće biti neposredne niti automatske. Njihov efekat zavisiće od toga da li će se evropska pravila dosledno primenjivati u praksi.

ŠTA SLEDI?

Crna Gora sada mora da nastavi rad na preostalim poglavljima i završnim merilima, naročito u oblastima vladavine prava. Sledeći koraci zavisiće od procene Evropske komisije i država članica, kao i od sprovođenja reformi koje su već preuzete. Na unutrašnjem planu, vlast i opozicija treba da pokušaju da postignu dogovor o ustavnim promenama i drugim odlukama za koje je potrebna šira većina. Nije poznato da li će taj dogovor biti postignut u roku koji su evropski zvaničnici označili kao važan. Crnogorska vlada nastaviće da promoviše cilj članstva do 2028. godine, ali će konačan tempo zavisiti od ispunjavanja svih uslova, a ne samo od broja formalno zatvorenih poglavlja. EU će dalje proveravati da li se reforme sprovode trajno i merljivo.