SECURITY
Đilas najavio sankcije Putinu i ruskim oligarsima ako „Evropska Srbija” dođe na vlast
Lider SSP-a i prvi na izbornoj listi „Evropska Srbija” rekao je da bi buduća vlast odmah uvela sankcije Rusiji i uskladila spoljnu politiku sa Evropskom unijom. Nije izneo javno dostupne detalje o tačnom obuhvatu mera.
12. oktobar 2026. 08:26 · 1 izvora

Dragan Đilas izjavio je da bi lista „Evropska Srbija”, ukoliko dobije priliku da formira vlast, uvela sankcije ruskom predsedniku Vladimiru Putinu i ruskim oligarsima. Najava predstavlja jasan zaokret u odnosu na sadašnju politiku Srbije, koja nije uvela široke sankcije Rusiji, ali se povremeno usklađivala sa pojedinim odlukama Evropske unije.
ŠTA SE DOGODILO?
Đilas je, prema izveštajima sa predizbornih skupova u Kraljevu i Kragujevcu, rekao da bi njegova politička opcija odmah uvela sankcije Rusiji i potpuno uskladila spoljnu politiku Srbije sa politikom EU. U jednoj od prenetih izjava posebno je naveo predsednika Rusije Vladimira Putina i ruske oligarsi kao mete sankcija, uz poruku da bi mere trebalo oblikovati tako da što manje pogode građane Srbije.
Izjava je deo šireg predstavljanja programa liste „Evropska Srbija”, koju predvodi Đilas. On je evropski put označio kao prioritet, dok je politiku održavanja odnosa i sa Moskvom i sa Briselom opisao kao neodrživu. N1 i Euronews Srbija preneli su da je Đilas govorio o izboru između evropske politike i nastavka oslanjanja na Putinov režim.
Za sada nije objavljen kompletan predlog sankcija. Nije poznato da li bi one obuhvatile samo zabranu ulaska i zamrzavanje imovine određenih pojedinaca, ili i šire finansijske, trgovinske, energetske i transportne mere. Takođe nije navedeno po kojim kriterijumima bi ruski državljani bili uvrštavani na domaću listu sankcionisanih osoba.
ŠTA JE POTVRĐENO?
Potvrđeno je da je Đilas javno najavio uvođenje sankcija Rusiji, Putinu i ruskim oligarsima u slučaju da njegova lista dođe u priliku da vodi državu. Potvrđeno je i da je kao cilj naveo potpuno usklađivanje spoljne politike Srbije sa Evropskom unijom.
Srbija trenutno nema opštu politiku sankcija Rusiji uporedivu sa režimom EU, SAD i drugih zapadnih država. Zvanični dokumenti EU navode da je usklađenost Srbije sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom Unije i dalje niska, uz istovremenu saradnju u sprečavanju zaobilaženja sankcija. Srbija se, međutim, u pojedinim slučajevima pridružila odlukama EU, uključujući određene restriktivne mere povezane sa ruskim aktivnostima i okupiranim delovima Ukrajine.
Sankcije protiv pojedinaca obično mogu uključivati zamrzavanje imovine, zabranu raspolaganja sredstvima i zabranu ulaska u zemlju. Njihov stvarni efekat zavisio bi od domaćeg pravnog okvira, sposobnosti državnih institucija da ih sprovode i toga da li bi bile usklađene sa merama EU i drugih partnera.
ŠTA NIJE POTVRĐENO / GDE SE IZVORI RAZILAZE?
Nema potvrde da bi „Evropska Srbija” već imala usvojen i javno predstavljen spisak sankcionisanih osoba ili precizan plan za sprovođenje mera. Nije potvrđeno ni kako bi se definisali „ruski oligarsi”, niti da li bi sankcije bile usmerene isključivo na pojedince povezane sa ruskim državnim aparatom ili bi obuhvatile i kompanije, banke i druge privredne subjekte.
Đilasova procena da sankcije mogu biti tako oblikovane da ne pogode građane predstavlja političku procenu, a ne proverenu posledicu buduće politike. Iskustvo drugih država pokazuje da ciljane mere mogu biti usmerene na imovinu i finansijske tokove pojedinaca, ali da šire sankcije mogu imati posledice po trgovinu, energente, investicije i poslovanje kompanija. Nije poznato kako bi se eventualne mere odrazile na Srbiju, uključujući odnose sa ruskim vlasnicima i partnerima u energetskom sektoru.
ZAŠTO JE OVO VAŽNO?
Najava otvara jedno od najosetljivijih pitanja srpske spoljne i bezbednosne politike: da li bi buduća vlast nastavila da izbegava sankcije Moskvi ili bi se potpuno priključila politici EU. Srbija je kandidat za članstvo u EU, a usklađivanje spoljne i bezbednosne politike sa Unijom važan je deo pristupnog procesa. Istovremeno, Beograd zadržava političke, energetske i ekonomske veze sa Rusijom.
Promena kursa ne bi bila samo simbolična. Ona bi zahtevala odluke Vlade, moguće izmene ili dopune domaćih propisa, formiranje lista sankcionisanih osoba i koordinaciju sa bankama, carinom, policijom, pravosuđem i drugim institucijama. Posebno bi pitanje bilo kako bi se nova politika odnosila prema ruskim ulaganjima i kompanijama koje posluju u Srbiji.
Za birače je važno razlikovati političko obećanje od već donete odluke. Đilasova izjava opisuje mogući pravac buduće vlasti, ali sama po sebi ne predstavlja uvođenje sankcija niti obavezuje državu dok ne bude pretočena u odluke nadležnih organa.
ŠTA SLEDI?
Naredni korak bio bi objavljivanje programa i pravnog modela koji bi precizirao obuhvat sankcija, kriterijume za uvrštavanje na listu i mehanizme kontrole njihove primene. Važno će biti i da li će lista „Evropska Srbija” objasniti kako bi zaštitila građane i domaće kompanije od mogućih posledica, naročito u energetici i finansijskom sektoru.
Ako bi ta politička opcija formirala vlast, odluke bi morale da prođu kroz nadležne državne institucije. Tada bi se moglo proceniti da li je reč o ciljanim merama protiv konkretnih pojedinaca ili o širem usklađivanju sa sankcionim paketima EU. Do tada, javno je poznata samo politička najava, a ne konačna sankciona politika Srbije.