SECURITY
NATO pravi plan za slučaj ruskog napada, ali nema potvrde da se napad priprema
Dokument vojnog vrha Alijanse predviđa kako bi NATO odgovorio na mogući napad na istočnom krilu, uz veću ulogu dronova i veštačke inteligencije. To nije isto što i procena da Moskva trenutno sprema konvencionalni napad.
12. oktobar 2026. 08:26 · 1 izvora

NATO razvija novu vojnu strategiju za scenario u kojem bi Rusija napala teritoriju neke članice Alijanse, objavio je Blumberg. Dokument se fokusira na brzo suprotstavljanje napadu kombinovanjem klasičnih vojnih kapaciteta sa dronovima, poluautonomnim sistemima i veštačkom inteligencijom. Međutim, dostupne informacije ne potvrđuju da NATO ima saznanja o neposrednoj pripremi takvog napada.
ŠTA SE DOGODILO?
Prema Blumbergu, vrhovni saveznički komandant za Evropu, general Aleksus Grinkevič, priprema dokument nazvan „teorija pobede“. U njemu se razmatra kako bi NATO mogao da zaustavi i porazi ruski napad na istočnom krilu, posebno kroz brže korišćenje jeftinijih dronova, sistema sa ograničenom ljudskom posadom i alata zasnovanih na veštačkoj inteligenciji.
Dokument je, prema dostupnim navodima, pregledan u neklasifikovanoj verziji i trebalo je da bude predstavljen saveznicima u Poljskoj 12. oktobra 2026. Njegova svrha je da vojnim i političkim strukturama Alijanse pruži jasniji okvir za odgovor u slučaju upada na teritoriju neke članice.
Ovakvo planiranje spada u redovne odbrambene aktivnosti vojnih saveza. NATO mora da priprema scenarije za različite vrste napada, uključujući konvencionalne operacije, sajber-napade, sabotaže i povrede vazdušnog prostora. Sama izrada plana zato nije dokaz da je odluka o napadu doneta ili da je napad neposredan.
ŠTA JE POTVRĐENO?
Potvrđeno je da NATO unapređuje planove za odbranu istočnog krila i da u tom procesu razmatra veću upotrebu dronova, veštačke inteligencije i drugih novih tehnologija. NATO je poslednjih godina ojačao svoje prisustvo na istočnom krilu, dok zvaničnici Alijanse javno upozoravaju na rast hibridnih pretnji, uključujući sajber-napade, sabotaže i upade u vazdušni prostor.
Takođe je potvrđeno da je general Grinkevič najavio strateški dokument koji bi trebalo da objasni kako bi Alijansa odgovorila na mogući napad. U javno dostupnim izveštajima, međutim, nema dokaza da je NATO zaključio da Rusija trenutno priprema konvencionalnu invaziju na neku članicu.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute ranije je rekao da nema pokazatelja da Rusija priprema konvencionalni napad na Alijansu, ali je istovremeno upozorio da Evropa mora da računa na nastavak hibridnih operacija i pritisaka.
ŠTA NIJE POTVRĐENO / GDE SE IZVORI RAZILAZE?
Naslov da se „NATO priprema za mogući napad Rusije“ može biti razumljiv kao skraćeni opis vojnog planiranja, ali je potencijalno obmanjujući ako se shvati kao tvrdnja da je ruski napad neposredan ili već planiran. Javne informacije govore o pripremi za scenario napada, a ne o potvrdi da Moskva takav napad namerava da izvede.
Pojedini evropski zvaničnici i bezbednosne službe poslednjih meseci upozoravaju da bi Rusija u budućnosti mogla predstavljati ozbiljniju vojnu pretnju NATO-u. Nasuprot tome, NATO zvaničnici navode da trenutno nema dokaza o neposrednoj pripremi konvencionalnog napada. Te procene nisu nužno međusobno isključive: dugoročno upozorenje o mogućem riziku nije isto što i obaveštajna procena o neposrednoj operaciji.
Nije javno poznato koliko je detaljan dokument, koje konkretne ruske scenarije obrađuje niti da li predstavlja usvojenu operativnu odluku ili radni okvir za dalje planiranje.
ZAŠTO JE OVO VAŽNO?
Razlika između odvraćanja i upozorenja o neposrednom ratu ključna je za razumevanje ove priče. NATO javnim planiranjem nastoji da pokaže da bi napad na jednu članicu izazvao koordinisan odgovor celog saveza, što treba da poveća cenu eventualne ruske eskalacije.
Uključivanje dronova i veštačke inteligencije odražava lekcije iz rata u Ukrajini, gde su jeftini dronovi, elektronsko ratovanje, automatizovana analiza podataka i brza proizvodnja naoružanja promenili način vođenja operacija. Za NATO je posebno važno kako da zaštiti članice na istočnom krilu, gde bi vreme za političko odlučivanje i vojno raspoređivanje moglo biti ograničeno.
Istovremeno, ovakve objave mogu povećati strah javnosti ako se vojno planiranje predstavi kao najava rata. Zato je važno razdvojiti ono što je potvrđeno od procena, scenarija i upozorenja zvaničnika.
ŠTA SLEDI?
Najvažniji sledeći korak je javno predstavljanje ili dodatno objašnjenje dokumenta koje je najavljeno za 12. oktobar 2026. Tada bi moglo biti jasnije da li se radi o opštoj strategiji, smernicama za vojne vežbe ili konkretnijem planu za odbranu pojedinih delova istočnog krila.
Treba pratiti i zvanične izjave NATO-a, nacionalnih vlada i vojnih komandi, kao i eventualne podatke o promenama u raspoređivanju trupa, vežbama i sistemima protivvazdušne odbrane. Bez takvih dodatnih informacija, najprecizniji zaključak je da NATO jača odvraćanje i priprema se za najgori scenario, ali da nema javne potvrde da je ruski napad neposredan.