CRIME
Šta se zaista dogodilo u Risnu: šef ruskog „Ribara“ priveden, a zatim proteran iz Crne Gore
Mihail Zvinčuk i još nekoliko ruskih državljana zadržani su 9. oktobra u Risnu u akciji crnogorske policije i Agencije za nacionalnu bezbednost. Vlasti su slučaj obrazložile razlozima nacionalne i unutrašnje bezbednosti, ali javnosti za sada nisu predočile krivične optužbe ni dokaze o konkretnoj operaciji.
10. oktobar 2026. 08:26 · 1 izvora

Crnogorske bezbednosne službe privele su u petak, 9. oktobra 2026. godine, Mihaila Zvinčuka, osnivača ruske informativne mreže „Ribar“ (Rybar), njegovu suprugu i još nekoliko ruskih državljana. Događaj je u početku opisan kao hapšenje zbog sumnje na hibridno delovanje, ali je kasniji razvoj slučaja važan: prema saopštenjima crnogorskih institucija, osobama je otkazan boravak i izrečeno proterivanje, a ne potvrđena krivična optužnica.
ŠTA SE DOGODILO?
Akcija je sprovedena u Risnu, na području opštine Kotor, uz učešće Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbednost. Lokalni mediji naveli su da je privedeno pet ruskih državljana, među njima Zvinčuk i njegova supruga Valerija, dok se u pojedinim kasnijim izveštajima i zvaničnim formulacijama pojavljuje podatak o četiri osobe kojima je izrečena mera proterivanja. Ta razlika u broju nije do kraja razjašnjena u javno dostupnim saopštenjima.
Tokom postupanja, prema navodima crnogorskih medija i policijskih izvora, oduzeti su dronovi, kamere, telefoni i druga digitalna oprema. Vlasti su ocenile da osobe predstavljaju pretnju po nacionalnu i unutrašnju bezbednost Crne Gore. U javno dostupnim informacijama nema potvrde da je protiv Zvinčuka ili njegovih saradnika podignuta optužnica, niti da je pokrenut sudski postupak zbog špijunaže, rušenja ustavnog poretka ili drugog krivičnog dela.
Crnogorski premijer Milojko Spajić rekao je da su institucije reagovale na pokušaje hibridnog delovanja i destabilizacije, ali je istovremeno naglasio da deo informacija mora ostati u domenu bezbednosnih službi. Ruska mreža „Ribar“ saopštila je da su njeni članovi u Crnoj Gori boravili legalno i da su planirali snimanje Cetinjskog manastira. Kasnije su, prema izveštajima, proterani iz zemlje, a navodi o njihovom daljem odredištu nisu deo konačno potvrđenog pravnog ishoda slučaja.
ŠTA JE POTVRĐENO?
Potvrđeno je da je Mihail Zvinčuk, osnivač i rukovodilac mreže „Ribar“, 9. oktobra 2026. godine priveden u Risnu zajedno sa više ruskih državljana. Potvrđeno je i da su u akciji učestvovali crnogorska policija i ANB, kao i da su crnogorske vlasti slučaj povezale sa procenom rizika po nacionalnu i unutrašnju bezbednost.
Potvrđeno je i da su osobe naknadno obuhvaćene merama otkazivanja boravka i proterivanja. To je administrativno-bezbednosna mera i samo po sebi ne znači da su osobe krivično osuđene ili da je sud utvrdio da su počinile krivično delo.
Zvinčuk je poznat kao osnivač uticajnog ruskog Telegram kanala koji prati rat u Ukrajini i otvoreno zastupa prokremaljske stavove. Američke i britanske institucije ranije su „Ribar“ povezivale sa ruskim propagandnim i stranim informacionim uticajem. To, međutim, nije isto što i sudska potvrda da je konkretna aktivnost u Crnoj Gori bila protivzakonita.
Kremlj je saopštio da će ruske diplomate pokušati da utvrde razloge privođenja i zaštite prava ruskih državljana. Iz dostupnih izjava ne proizlazi da je Moskva priznala bilo kakvu nezakonitu aktivnost grupe.
ŠTA NIJE POTVRĐENO / GDE SE IZVORI RAZILAZE?
Najspornije pitanje jeste šta su tačno crnogorske službe smatrale „hibridnim delovanjem“. Vlasti nisu javno objavile detalje o navodnoj operaciji, njenim ciljevima, vezama sa ruskim institucijama ili konkretnim dokazima. Zbog toga se za sada ne može nezavisno potvrditi tvrdnja da je grupa planirala destabilizaciju Crne Gore.
„Ribar“ tvrdi da su članovi boravili legalno, da nisu prekršili crnogorske zakone i da su nameravali da snime Cetinjski manastir. Crnogorske vlasti, s druge strane, tvrde da su predstavljali bezbednosni rizik, ali nisu javno objavile dovoljno podataka da bi se ta procena mogla detaljno proveriti.
Postoji i nesaglasnost u izveštajima o broju privedenih i proteranih osoba. Mediji uglavnom pominju pet privedenih, dok pojedina saopštenja o proterivanju govore o četiri ruska državljana. Nije potvrđeno da je protiv bilo koga podignuta optužnica, niti da je privođenje završeno krivičnim postupkom.
ZAŠTO JE OVO VAŽNO?
Slučaj je važan iz najmanje tri razloga. Prvo, pokazuje kako Crna Gora tretira mreže koje njene službe povezuju sa stranim informacionim uticajem, posebno u trenutku kada Podgorica pokušava da napreduje ka članstvu u Evropskoj uniji i da uskladi bezbednosnu politiku sa zapadnim partnerima.
Drugo, događaj otvara pitanje granice između novinarskog ili propagandnog rada, političkog uticaja i bezbednosne operacije. „Ribar“ nije klasična medijska redakcija: njen sadržaj je snažno prokremaljski, a mreža je poznata po ratnim izveštajima i komentarima koji podržavaju ruske ciljeve. Ipak, sama politička orijentacija nije dokaz krivičnog dela. Za ozbiljne optužbe potrebni su proverljivi dokazi i odgovarajući pravni postupak.
Treće, način na koji je slučaj predstavljen javnosti nosi rizik od preuranjenih zaključaka. Naslovi o „šefu hibridne mreže“ i „hapšenju“ mogu sugerisati da je krivica već utvrđena, iako trenutno dostupne informacije potvrđuju privođenje i proterivanje, ali ne i pravosnažnu presudu ili čak javno objavljenu optužnicu.
ŠTA SLEDI?
Najvažnije je da crnogorske institucije objave precizno pravno obrazloženje odluke: da li je reč isključivo o meri iz oblasti stranaca i nacionalne bezbednosti ili će uslediti krivična istraga. Javnost bi trebalo da dobije i jasniji podatak o broju osoba obuhvaćenih akcijom, razlozima za oduzimanje opreme i tome da li je ona predmet formalnog dokaznog postupka.
Ruski diplomatski predstavnici mogu tražiti dodatna objašnjenja i konzularni pristup državljanima. Mreža „Ribar“ verovatno će nastaviti da osporava verziju crnogorskih vlasti, dok će Podgorica slučaj koristiti kao primer odlučnijeg odgovora na ono što smatra stranim hibridnim uticajem.
Do tada, najprecizniji opis događaja glasi: Zvinčuk i više ruskih državljana privedeni su u Risnu u bezbednosnoj akciji, a potom su obuhvaćeni merama proterivanja. Tvrdnje o špijunaži, destabilizaciji ili konkretnoj hibridnoj operaciji ostaju nepotvrđene dok nadležni organi ne objave dokaze ili pokrenu odgovarajući sudski postupak.