ZAPRAVO.rsSve vesti
CRIME

Šta se zna o akciji u Risnu: Spajić podržao hapšenje ljudi povezanih sa mrežom „Ribar“, ali krivična odgovornost još nije utvrđena

Crnogorske službe privele su pet ruskih državljana, među njima Mihaila Zvinčuka, osnivača i javno prepoznatljivo lice informacione mreže „Ribar“. Vlasti slučaj povezuju sa mogućim hibridnim delovanjem, dok detalji o eventualnim krivičnim delima i dalje nisu javno razjašnjeni.

11. oktobar 2026. 08:26 · 1 izvora
Šta se zna o akciji u Risnu: Spajić podržao hapšenje ljudi povezanih sa mrežom „Ribar“, ali krivična odgovornost još nije utvrđena
Foto: Photo by Filipa Beroš on Pexels

Crnogorska policija i Agencija za nacionalnu bezbednost izvele su 9. oktobra akciju u Risnu, u kojoj je privedeno pet ruskih državljana. Među njima je Mihail Zvinčuk, povezan sa ruskom informacionom mrežom „Ribar“. Premijer Milojko Spajić ocenio je akciju uspešnom i poručio da „niko neće ugroziti evropsku budućnost“ Crne Gore. Ipak, iz do sada dostupnih informacija nije jasno da li će protiv privedenih biti podnete krivične prijave, za koja konkretna dela bi odgovarali ili će slučaj ostati u domenu bezbednosnih i upravnih mera.

ŠTA SE DOGODILO?

Akcija je sprovedena u Risnu, u Boki Kotorskoj, a prema navodima crnogorskih institucija bila je usmerena na moguće aktivnosti ruske informacione mreže „Ribar“ na teritoriji Crne Gore. Privedeno je pet ruskih državljana, uključujući Zvinčuka, njegovu suprugu i još troje saradnika. Policija je, prema izveštajima više medija, saopštila da su tokom operacije pronađeni i oduzeti elektronska oprema, telefoni, kamere i dronovi. Oduzeti predmeti trebalo bi da budu predmet daljih provera i veštačenja. Nadležni organi nisu javno objavili potpunu listu oduzetih stvari niti su objasnili za šta su one navodno korišćene. Nakon privođenja, crnogorske vlasti su Zvinčuku i ostalim ruskim državljanima otkazale boravak, odnosno izrekle mere koje im onemogućavaju nastavak boravka i ponovni ulazak u Crnu Goru. U javno dostupnim izveštajima navodi se da je Zvinčuku zabranjen ulazak u zemlju do 10. oktobra 2027. godine. Spajić se oglasio 9. oktobra na društvenoj mreži Iks. On je naveo da postoje ozbiljne indicije koje zahtevaju proveru, ali i da bezbednosne službe neće iznositi podatke koji moraju ostati poverljivi. Njegova poruka bila je politički šira od samog slučaja: akciju je povezao sa zaštitom državnih interesa i evropskim putem Crne Gore.

ŠTA JE POTVRĐENO?

Potvrđeno je da je 9. oktobra u Risnu sprovedena bezbednosna akcija i da je privedeno pet ruskih državljana. Potvrđeno je i da je među njima bio Mihail Zvinčuk, javno povezan sa mrežom „Ribar“, kao i da su crnogorske vlasti preduzele mere kojima se privedenima ograničava boravak ili ponovni ulazak u zemlju. Potvrđeno je i da je Spajić javno podržao akciju. Njegova izjava, međutim, ne predstavlja sudski zaključak o krivici privedenih, niti sama po sebi dokazuje da su oni izvršili krivično delo. Mreža „Ribar“ je u međunarodnim sankcionim i bezbednosnim dokumentima povezivana sa širenjem prokremaljskih narativa i operacijama stranog informacionog uticaja. To su navodi i procene stranih vlada i bezbednosnih institucija, a ne pravosnažna presuda protiv osoba privedenih u Crnoj Gori. Za sada nema javno potvrđene informacije da je protiv Zvinčuka ili ostalih privedenih podignuta optužnica, da su izvedeni pred sudiju za istragu ili da je protiv njih pokrenut krivični postupak sa jasno navedenim delima. Zato je preciznije govoriti o privođenju, bezbednosnoj operaciji i upravnim merama, a ne o dokazanoj krivičnoj odgovornosti.

ŠTA NIJE POTVRĐENO / GDE SE IZVORI RAZILAZE?

Najveće nejasnoće odnose se na pravni osnov akcije i prirodu navodnih aktivnosti. Crnogorske službe i deo medija slučaj opisuju kroz sumnju na hibridno delovanje i potencijalno štetne aktivnosti, dok je mreža „Ribar“ saopštila da je Zvinčuk sa ekipom došao u Crnu Goru radi snimanja dokumentarnog materijala o rusofilima. Nije javno razjašnjeno koje je konkretno krivično delo navodno počinjeno, niti da li će ga uopšte biti. Jedan deo političke javnosti, uključujući Milana Kneževića, tražio je da Ministarstvo unutrašnjih poslova objasni zbog čega su ljudi privedeni i da li se protiv njih vodi krivični postupak. Postoje i različiti opisi statusa privedenih: u pojedinim izveštajima govori se o hapšenju, dok se u drugim navodi da je reč o privođenju i potom o merama proterivanja ili zabrane ulaska. Ta razlika nije samo terminološka. Hapšenje u krivičnom postupku, policijsko privođenje radi provere i upravna odluka o otkazu boravka imaju različite pravne posledice. Nije potvrđeno ni da su svi privedeni bili članovi ili operativci mreže „Ribar“, niti da je pronađena oprema korišćena za nezakonite aktivnosti. Te tvrdnje mogu biti predmet istrage, ali se ne mogu predstavljati kao utvrđene činjenice.

ZAŠTO JE OVO VAŽNO?

Slučaj ima značaj iz najmanje tri razloga. Prvo, Crna Gora je mala država sa otvorenim političkim i bezbednosnim prostorom prema različitim spoljnim akterima, pa svaka akcija protiv navodnog stranog informacionog uticaja ima regionalnu i međunarodnu težinu. Drugo, Podgorica ovaj događaj smešta u kontekst svog evropskog puta. Vlada Crne Gore nastoji da pokaže da institucije mogu da reaguju na bezbednosne rizike, uključujući strane kampanje uticaja, ali će se kredibilitet te tvrdnje meriti i transparentnošću postupka. Ako nema jasnog obrazloženja pravnog osnova i proverljivih rezultata istrage, akcija može ostati predmet političkih tumačenja. Treće, slučaj pokazuje koliko je važno razlikovati bezbednosnu procenu od sudski utvrđene činjenice. Povezanost sa sankcionisanom ili kontroverznom informacionom mrežom može biti razlog za pojačan nadzor ili upravne mere, ali sama po sebi ne dokazuje da je određena osoba počinila krivično delo u Crnoj Gori. Za javnost je zato ključno da se naredni koraci ne svedu samo na političke poruke. Potrebno je znati da li postoji predmet pred tužilaštvom, šta je tačno oduzeto, kakav je status privedenih i da li su odluke o proterivanju donete u upravnom, a ne krivičnom postupku.

ŠTA SLEDI?

Najvažnije je da se oglase Uprava policije, Agencija za nacionalnu bezbednost i nadležna državna tužilaštva, uz jasno razdvajanje bezbednosnih podataka koji mogu ostati poverljivi od informacija koje javnost ima pravo da zna. Ako tužilaštvo utvrdi da postoje elementi krivičnog dela, trebalo bi da saopšti protiv koga se postupak vodi i za šta se osobe sumnjiče. Ako takvog postupka nema, vlasti bi trebalo precizno da objasne da su preduzete upravne ili bezbednosne mere, a ne da ostavljaju utisak da je krivica već dokazana. Dalji razvoj zavisiće i od toga da li će privedeni osporavati odluke o zabrani ulaska ili proterivanju. Za sada je najčvršći zaključak da je Crna Gora sprovela bezbednosnu akciju protiv grupe ruskih državljana koju povezuje sa mrežom „Ribar“, dok pravna kvalifikacija njihovih aktivnosti i eventualna krivična odgovornost ostaju otvoreni.