Crnogorska policija i Agencija za nacionalnu bezbednost privele su Mihaila Zvinčuka, njegovu suprugu i još troje ruskih državljana. Vlasti tvrde da su povezani sa ruskom političko-informacionom mrežom, dok „Ribar“ navodi da su u Crnu Goru došli legalno radi snimanja.
11. oktobar 2026. 08:26 · 1 izvora
Pet ruskih državljana privedeno je 9. oktobra u Risnu, u akciji crnogorske policije i Agencije za nacionalnu bezbednost. Među njima je Mihail Zvinčuk, osnivač i javno prepoznatljivo lice ruske mreže „Ribar“ (Rybar), kao i njegova supruga Valerija. Crnogorske institucije saopštile su da su procenile da njihovo prisustvo predstavlja bezbednosni rizik i da je doneta odluka o proterivanju. Za sada nema javno potvrđenih podataka da je protiv njih podignuta optužnica ili da je bilo ko pravosnažno osuđen za krivično delo.
ŠTA SE DOGODILO?
Akcija je sprovedena u Risnu, u Boki Kotorskoj, 9. oktobra 2026. godine. Prema informacijama koje su objavili crnogorska policija i mediji pozivajući se na bezbednosne službe, privedeno je pet ruskih državljana: Mihail i Valerija Zvinčuk i još troje njihovih saradnika. Policija je navela da su među privedenima osobe povezane sa mrežom „Ribar“, koju crnogorske službe opisuju kao rusku političko-hibridnu informacionu strukturu.
U objavljenim izveštajima navodi se da je tokom akcije pronađena i oduzeta digitalna oprema, uključujući telefone, dronove, kamere i druge elektronske uređaje. Međutim, iz javno dostupnih informacija nije jasno da li je ta oprema povezana sa konkretnim krivičnim delom, niti da li je protiv privedenih pokrenut krivični postupak.
Kasnije istog dana crnogorska policija saopštila je da je petorici ruskih državljana otkazan boravak i izdato rešenje o proterivanju, uz obrazloženje da je to potrebno radi zaštite nacionalne i unutrašnje bezbednosti. To je upravna bezbednosna mera i sama po sebi ne znači da su osobe krivično osuđene, niti potvrđuje da su počinile krivično delo.
Mihail Zvinčuk je osnivač mreže „Ribar“, koja je počela kao kanal za vojne analize i izveštavanje o sukobima, a tokom rata u Ukrajini postala je jedna od poznatijih ruskih platformi za vojni i politički sadržaj. Zapadne institucije i istraživači tu mrežu povezuju sa širenjem narativa Kremlja i stranim informacionim uticajem, ali priroda i obim tih veza razlikuju se u zavisnosti od izvora.
ŠTA JE POTVRĐENO?
Potvrđeno je da je 9. oktobra 2026. u Risnu privedeno pet ruskih državljana, među njima Mihail Zvinčuk, njegova supruga i još troje osoba. Potvrđeno je i da su crnogorska policija i ANB učestvovale u akciji, kao i da je doneta odluka o otkazivanju boravka i proterivanju privedenih zbog procene da predstavljaju rizik po nacionalnu i unutrašnju bezbednost.
Potvrđeno je i da se Zvinčuk javno dovodi u vezu sa mrežom „Ribar“. U dostupnim izveštajima nema potvrde o pravosnažnoj presudi, a nije jasno ni da li je protiv njega ili ostalih privedenih podneta krivična prijava, određeno zadržavanje po krivičnom postupku ili podignuta optužnica.
Takođe je objavljeno da je pronađena digitalna oprema, uključujući dronove i kamere. To je podatak o policijskom postupanju, ali ne i dokaz da su privedeni izvršili krivično delo. Za takav zaključak bili bi potrebni zvanični navodi tužilaštva, sudska odluka i provereni dokazi.
ŠTA NIJE POTVRĐENO / GDE SE IZVORI RAZILAZE?
Najsporniji deo slučaja odnosi se na prirodu aktivnosti petorice ruskih državljana u Crnoj Gori. Crnogorske vlasti tvrde da su povezani sa mrežom „Ribar“ i da je njihovo prisustvo moglo da ugrozi nacionalnu bezbednost. Pojedini mediji i izvori iz bezbednosnog sektora dodatno su izneli tvrdnju da je Mihail Zvinčuk povezan sa ruskom vojnom obaveštajnom službom GRU i hibridnim operacijama. Ta tvrdnja nije javno potkrepljena sudskom odlukom niti je, prema dostupnim informacijama, nezavisno potvrđena.
Mreža „Ribar“ saopštila je da su privedeni u Crnu Goru došli legalno i da su planirali snimanje dokumentarnog materijala o Cetinjskom manastiru. To objašnjenje nije nezavisno potvrđeno, ali predstavlja njihovu verziju događaja. Nije jasno ni da li su crnogorske službe protiv privedenih imale konkretne dokaze o planiranju nezakonitih aktivnosti ili je odluka zasnovana na obaveštajnoj proceni i bezbednosnim razlozima.
Važno je razlikovati privođenje i proterivanje od hapšenja u krivičnom postupku, optužnice i presude. U ovom trenutku javno dostupni podaci ne potvrđuju da su Zvinčuk ili njegovi saradnici krivično osuđeni.
ZAŠTO JE OVO VAŽNO?
Slučaj je važan jer se odvija u trenutku kada evropske države pojačano proveravaju aktivnosti stranih informacionih mreža, naročito onih koje se dovode u vezu sa ruskim državnim strukturama i operacijama uticaja. Crna Gora, kao članica NATO-a i kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, pitanje stranog mešanja i hibridnih pretnji posmatra kroz širi bezbednosni okvir.
Istovremeno, ovaj slučaj otvara pitanje granice između legitimnog novinarskog, istraživačkog ili dokumentarnog rada i aktivnosti koje bezbednosne službe procenjuju kao pretnju. Javnost za sada nema dovoljno informacija da bi mogla da proceni na čemu se tačno zasniva odluka o proterivanju.
Političke poruke nakon akcije ne mogu zameniti obrazložene dokaze. Ako postoje elementi krivičnog dela, njih treba da utvrde tužilaštvo i sudovi. Ako je reč isključivo o bezbednosnoj proceni i upravnoj meri, institucije bi trebalo da objasne zakonski osnov odluke u meri u kojoj to ne ugrožava operativne podatke.
ŠTA SLEDI?
Naredni koraci zavisiće od toga da li će crnogorske vlasti objaviti dodatno obrazloženje odluke o proterivanju i da li će tužilaštvo pokrenuti bilo kakav krivični postupak. Za sada je najjasnija posledica slučaja udaljavanje petorice ruskih državljana iz Crne Gore, dok pravni status eventualnih istraga nije javno razjašnjen.
Mogući su i diplomatski koraci. Ruske vlasti su, prema dostupnim izveštajima, zatražile objašnjenje i konzularni pristup svojim državljanima. Važno će biti da li će Crna Gora objaviti dodatne podatke o zaplenjenoj opremi, razlozima za bezbednosnu procenu i tome da li je postojala saradnja sa partnerskim službama drugih država.
Do tada, najpreciznije je slučaj opisivati kao privođenje i proterivanje zbog procenjenog bezbednosnog rizika, a ne kao dokazanu kriminalnu aktivnost ili potvrđenu špijunsku operaciju.