CRIME
Uhapšen predsednik Sindikata Uprave policije Crne Gore: Pod lupom više sindikata u bezbednosnom sektoru
Mladen Šuškavčević priveden je u nastavku akcije koja obuhvata sindikalne organizacije policije, ANB-a, MUP-a i Policijske akademije. Za sada nema javno potvrđenih detalja o konkretnim sumnjama niti o eventualnoj optužnici.
12. oktobar 2026. 08:24 · 2 izvora

Predsednik Sindikata Uprave policije Crne Gore Mladen Šuškavčević uhapšen je u noći između 10. i 11. oktobra, u okviru šire policijske akcije usmerene na poslovanje sindikalnih organizacija u sektoru bezbednosti. Njegovo hapšenje usledilo je nakon privođenja još trojice sindikalnih predstavnika, ali nadležni organi do objavljivanja dostupnih informacija nisu javno izneli detalje o krivičnom delu koje im se stavlja na teret.
ŠTA SE DOGODILO?
Prema informacijama crnogorskog javnog servisa, Šuškavčević je uhapšen u nastavku akcije koja je već obuhvatila više sindikalnih organizacija povezanih sa bezbednosnim institucijama. Pre njega privedeni su Dragoljub Milović, predsednik sindikata Agencije za nacionalnu bezbednost, Žarko Mrdović, nekadašnji predsednik sindikalne organizacije Policijske akademije, i Danilo Radunović, bivši predsednik sindikalne organizacije Ministarstva unutrašnjih poslova.
Sva četvorica su, prema dostupnim navodima, i dalje povezana sa Sindikatom bezbednosnih institucija. Akcija se, kako je ranije objavljeno, vodi već približno dve godine i odnosi se na proveru zakonitosti rada i poslovanja sindikalnih organizacija u sektoru bezbednosti. Nije poznato da li su svi privedeni u istom predmetu niti da li se protiv njih vode identični postupci.
Važno je razlikovati procesne faze: dostupne informacije govore o hapšenjima i privođenjima, ali ne i o pravosnažnim presudama. Hapšenje samo po sebi ne znači da je krivica bilo kog osumnjičenog dokazana.
ŠTA JE POTVRĐENO?
Potvrđeno je da je Mladen Šuškavčević predsednik Sindikata Uprave policije i da je uhapšen u okviru akcije koja obuhvata sindikalne organizacije bezbednosnog sektora. Takođe je objavljeno da su ranije privedeni predsednik sindikata ANB-a Dragoljub Milović, bivši predsednik sindikalne organizacije Policijske akademije Žarko Mrdović i bivši predsednik sindikalne organizacije MUP-a Danilo Radunović.
Potvrđeno je i da je tema istrage poslovanje, odnosno rad sindikalnih organizacija u institucijama bezbednosti. Međutim, iz javno dostupnih informacija nije moguće pouzdano utvrditi koje se tačno radnje proveravaju, da li postoji formalna naredba o sprovođenju istrage, koje kvalifikacije krivičnih dela se razmatraju ili da li je bilo ko već saslušan pred tužilaštvom.
Prema trenutno dostupnim izveštajima, informacija o hapšenju došla je iz Uprave policije, ali se ta institucija nije javno oglasila saopštenjem koje bi detaljno obrazložilo slučaj.
ŠTA NIJE POTVRĐENO / GDE SE IZVORI RAZILAZE?
Nema javno potvrđenog potpunog opisa sumnji protiv uhapšenih, niti je poznato da li je neko od njih osumnjičen za zloupotrebu položaja, finansijske nepravilnosti ili drugo krivično delo. Medijski navodi o „udaru na bezbednosni sektor“ predstavljaju opis šire akcije, ali ne dokazuju da je u institucijama bezbednosti počinjeno krivično delo.
Nije potvrđeno ni da li su sva četvorica formalno uhapšena ili je deo njih u pojedinim fazama postupka bio samo priveden radi prikupljanja obaveštenja. Takođe nema javnih podataka o tome da li su određeni pritvor, pušteni na slobodu ili im je određen neki drugi oblik procesne mere. Odbrana uhapšenih i nadležno tužilaštvo za sada nisu javno izneli svoje verzije događaja, barem prema dostupnim izvorima.
ZAŠTO JE OVO VAŽNO?
Slučaj je važan jer se odnosi na sindikalne organizacije unutar policije, ANB-a, MUP-a i Policijske akademije — institucija koje imaju neposrednu ulogu u unutrašnjoj bezbednosti države. Provera njihovog poslovanja može otvoriti pitanja o upravljanju sindikalnom imovinom, načinu odlučivanja, odnosima sa državnim institucijama i eventualnoj odgovornosti pojedinaca.
Istovremeno, javnost mora da sačeka zvanične informacije tužilaštva pre donošenja zaključaka. U ovakvim predmetima posebno je važno razlikovati administrativnu ili finansijsku kontrolu od krivične istrage, kao i hapšenje od podizanja optužnice i utvrđivanja krivice pred sudom.
Širi značaj postupka zavisiće od toga da li će organi objasniti šta je konkretno proveravano, na osnovu kojih dokaza i da li se sumnje odnose na pojedince ili na način rada čitavih sindikalnih struktura.
ŠTA SLEDI?
Naredni koraci trebalo bi da pokažu da li će tužilaštvo formalno kvalifikovati sumnje, zatražiti pritvor ili preduzeti druge procesne mere. Očekuju se i informacije o tome da li su uhapšeni saslušani, da li je pretresana dokumentacija sindikata i da li istraga obuhvata još osoba ili organizacija.
Za pouzdanu procenu biće potrebno zvanično saopštenje Uprave policije, tužilaštva ili suda, kao i reakcije odbrane. Do tada se može govoriti samo o hapšenjima u okviru akcije i o proveri rada sindikalnih organizacija, ne i o dokazanoj krivici ili konačnom ishodu postupka.