ZAPRAVO.rsSve vesti
SECURITY

Vučić u Kragujevcu govorio o „ceni“ promene vlasti i pomenuo Vojvodinu, Kosovo i sankcije Rusiji

Na predizbornom skupu u Kragujevcu Aleksandar Vučić je tvrdio da bi promena političkog kursa Srbije mogla da donese nove spoljne zahteve. Kao moguće teme naveo je Vojvodinu, formalno priznanje nezavisnosti Kosova i uvođenje sankcija Rusiji. Za te tvrdnje u njegovom govoru nisu ponuđeni konkretni dokazi.

11. oktobar 2026. 08:27 · 1 izvora
Vučić u Kragujevcu govorio o „ceni“ promene vlasti i pomenuo Vojvodinu, Kosovo i sankcije Rusiji
Foto: Photo by Fotoğrafınruhu . on Pexels

Aleksandar Vučić rekao je 9. oktobra 2026. u Kragujevcu da bi se, u slučaju promene vlasti ili političkog kursa Srbije, zemlji mogla ispostaviti nova „cena“. U tom kontekstu pomenuo je navodne zahteve koji bi se odnosili na Vojvodinu, Kosovo i Metohiju i sankcije Rusiji. Reč je o političkoj proceni i poruci iz kampanje, a ne o potvrđenom planu neke strane države ili međunarodne organizacije.

ŠTA SE DOGODILO?

Vučić je govorio na predizbornom skupu liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ u hali „Jezero“ u Kragujevcu. Prema izveštajima sa skupa, poručio je da bi građani trebalo da razmisle o posledicama eventualne promene vlasti i upitao šta bi bila „cena“ takve promene. Nakon toga je kao moguće buduće zahteve spolja naveo uzimanje Vojvodine, formalno priznanje nezavisnosti Kosova i Metohije i uvođenje sankcija Ruskoj Federaciji. U istom govoru predstavio je svoju politiku kao zalaganje za samostalno odlučivanje Srbije, uključujući odluke o tome kome bi zemlja uvodila sankcije. Poruka je bila deo šire kampanjske argumentacije u kojoj je izbore 25. oktobra predstavio kao izbor između nastavka sadašnjeg kursa i povratka na politiku koju je povezao sa gašenjem fabrika, gubitkom radnih mesta i ekonomskom nestabilnošću. Kragujevački skup održan je uoči parlamentarnih i drugih izbora najavljenih za 25. oktobar 2026. godine. Na njemu se, prema dostupnim izveštajima, obratio i bivši predsednik Srbije Tomislav Nikolić. Pored političkih poruka o spoljnopolitičkom kursu, Vučić je govorio i o ekonomskim i infrastrukturnim obećanjima za Kragujevac, uključujući rast plata i nova ulaganja.

ŠTA JE POTVRĐENO?

Potvrđeno je da je Vučić 9. oktobra 2026. govorio na predizbornom skupu u Kragujevcu i da je u obraćanju povezao moguću promenu vlasti sa budućim spoljnim pritiscima. Više medijskih izveštaja saglasno navodi da je pomenuo tri teme: Vojvodinu, formalno priznanje nezavisnosti Kosova i Metohije i sankcije Rusiji. Potvrđeno je i da Srbija, prema javno dostupnim informacijama korišćenim za ovaj tekst, do tog datuma nije objavila odluku o uvođenju opštih sankcija Rusiji. Međutim, sama činjenica da takva odluka nije doneta ne potvrđuje Vučićevu tvrdnju da bi sankcije bile zahtev koji bi nužno usledio posle promene vlasti. Važno je razlikovati politički govor od formalne državne odluke. Izjava iz Kragujevca nije dokument, najava ili zvanično saopštenje neke druge države kojim se traže teritorijalne ili spoljnopolitičke promene od Srbije. Takođe nema potvrde da postoji javno objavljen plan za „uzimanje Vojvodine“ ili da je formalno priznanje Kosova postavljeno kao neposredni zahtev u događajima opisanim u dostupnim izvorima.

ŠTA NIJE POTVRĐENO / GDE SE IZVORI RAZILAZE?

Najsporniji deo izjave odnosi se na uzročno-posledičnu vezu koju je Vučić postavio između promene vlasti i navodnih budućih zahteva o Vojvodini, Kosovu i sankcijama Rusiji. U dostupnim izveštajima nema dokaza da je takav paket zahteva upućen Srbiji, niti su navedeni dokumenti, izjave stranih vlada ili međunarodnih organizacija koji bi to potvrdili. Nije potvrđeno ni na šta se konkretno odnosi formulacija da bi Srbiji neko „uzimao Vojvodinu“. Ona je izrečena kao političko upozorenje, bez objašnjenja ko bi to navodno zahtevao, kojim mehanizmom ili u kom roku. Zbog toga se ta tvrdnja ne može predstavljati kao utvrđena bezbednosna procena. Postoji i političko neslaganje oko tumačenja posledica promene vlasti i odnosa Srbije prema Rusiji, Kosovu i Evropskoj uniji. Vučić svoj kurs predstavlja kao zaštitu državne samostalnosti, dok bi njegovi kritičari mogli tvrditi da takve poruke služe mobilizaciji birača kroz upozorenja o teritorijalnim i geopolitičkim gubicima. U dostupnim materijalima za ovu priču nema direktne reakcije opozicionih stranaka ili nezavisnih analitičara na sam govor, pa njihove stavove ne treba dopisivati niti pretpostavljati.

ZAŠTO JE OVO VAŽNO?

Izjava je važna zato što tri dugotrajno osetljive teme — status Vojvodine, Kosovo i Metohija i odnos prema Rusiji — stavlja u isti izborni okvir. Takvo povezivanje može snažno uticati na način na koji birači razumeju izbore: ne kao glasanje o ekonomiji, institucijama ili javnim politikama, već kao odlučivanje o teritorijalnom integritetu i spoljnopolitičkom opstanku zemlje. Istovremeno, različite teme imaju različit pravni i politički status. Vojvodina je autonomna pokrajina u sastavu Srbije, sa ustavnim položajem koji se ne menja političkim govorom. Status Kosova i Metohije predmet je dugotrajnog spora između Beograda i Prištine, uz međunarodne pregovore i različita tumačenja Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. Sankcije Rusiji predstavljaju pitanje spoljne politike i usklađivanja sa međunarodnim partnerima, ali odluka o njihovom uvođenju zahteva konkretne mere državnih organa. Zato je ključno da se razlikuje ono što je političar rekao od onoga što je dokumentovano. U suprotnom, kampanjska procena može biti pogrešno predstavljena kao potvrđena informacija o bezbednosnoj pretnji ili tajnom međunarodnom planu.

ŠTA SLEDI?

Za proveru ovih navoda bilo bi potrebno da se pojavi konkretan dokaz: zvaničan dokument, javna izjava relevantne strane vlade ili međunarodne organizacije, ili kredibilno svedočenje aktera uključenih u pregovore. Do tada, tvrdnje o budućim zahtevima treba tretirati kao Vučićevo političko predviđanje, a ne kao najavu potvrđenih događaja. U narednim danima pažnju treba obratiti na reakcije opozicionih stranaka, Evropske unije, Rusije i međunarodnih posrednika u vezi sa Kosovom i spoljnopolitičkim kursom Srbije. Takođe će biti važno pratiti zvanične odluke Vlade Srbije i drugih nadležnih institucija, posebno ako se pokrene pitanje eventualnih sankcija ili promena u pregovaračkoj politici. Do izbora 25. oktobra 2026. ovakve poruke verovatno će ostati deo političke kampanje. Bez dodatnih dokaza, ne postoji osnov da se iz njih izvodi zaključak da su teritorijalni zahtevi prema Srbiji već upućeni ili da je odluka o sankcijama Rusiji doneta.