SECURITY
Vučić u Kragujevcu ponovio: Srbija neće priznati Kosovo niti uvoditi sankcije Rusiji
Na predizbornom skupu liste „Ujedinjena Srbija“ Aleksandar Vučić predstavio je nepriznavanje kosovske nezavisnosti i izostanak sankcija Moskvi kao ključne elemente državne politike. Deo njegovog govora odnosio se i na mogući pritisak spolja, ali za te procene nisu ponuđeni novi dokazi.
11. oktobar 2026. 08:25 · 5 izvora

Aleksandar Vučić izjavio je 9. oktobra 2026. na predizbornom skupu u Kragujevcu da Srbija neće priznati nezavisnost Kosova i da nije uvela sankcije Rusiji. Poruke su iznete u okviru kampanje liste „Ujedinjena Srbija“, čiji je Vučić nosilac, pa ih treba posmatrati i kao političko predstavljanje postojećeg kursa, a ne kao najavu nove konkretne odluke.
ŠTA SE DOGODILO?
Vučić je u završnici govora u Kragujevcu govorio o Kosovu i Metohiji, odnosima sa Rusijom i samostalnosti Srbije u donošenju spoljnopolitičkih odluka. Poručio je da, ukoliko njegova lista dobije poverenje birača, neće priznati nezavisnost Kosova i da će država nastaviti da, kako je rekao, štiti Ustav i srpske nacionalne interese.
Drugi deo poruke odnosio se na sankcije Rusiji. Vučić je podsetio na raniji razgovor sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i rekao da je obećanje da Srbija neće uvoditi sankcije ispunio. Kao razloge za takvu politiku naveo je odnose sa Rusijom, gas i princip da Srbija ne okreće leđa prijateljima u teškim okolnostima.
U odvojenim delovima obraćanja govorio je i o tome da Srbija, prema njegovoj oceni, treba sama da odlučuje o spoljnopolitičkom kursu i o tome kome uvodi sankcije. Tvrdio je da bi promena vlasti mogla da dovede do novih zahteva spolja, uključujući formalno priznanje Kosova i uvođenje sankcija Rusiji. To su političke procene i upozorenja, a ne potvrđene najave konkretnih poteza bilo koje druge države ili političke grupacije.
ŠTA JE POTVRĐENO?
Potvrđeno je da je Vučić 9. oktobra 2026. govorio na predizbornom skupu u Kragujevcu i da je javno ponovio stav da Srbija neće priznati nezavisnost Kosova. Više medija prenelo je njegove izjave, pozivajući se na Tanjug.
Potvrđeno je i da Srbija do ovog datuma nije uvela opšte sankcije Rusiji koje je Evropska unija usvojila kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu. To, međutim, ne znači da se Beograd u potpunosti ne usklađuje ni sa jednom merom ili izjavom EU: nivo usklađivanja sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom menja se po pojedinačnim odlukama i periodima. Evropske institucije godinama navode da je usklađivanje Srbije sa sankcionom politikom EU ograničeno i da predstavlja važan deo pregovora o članstvu.
Potvrđeno je i da je skup imao predizborni karakter. Zbog toga izjave o budućem kursu treba razlikovati od formalnih državnih odluka, koje bi zahtevale postupanje nadležnih institucija i eventualno nove pravne akte.
ŠTA NIJE POTVRĐENO / GDE SE IZVORI RAZILAZE?
Nema potvrde za Vučićeve procene da bi eventualna promena vlasti nužno dovela do priznanja Kosova ili uvođenja sankcija Rusiji. Te tvrdnje predstavljaju njegov politički argument u kampanji, a ne proverljivu činjenicu o budućem ponašanju protivnika ili stranih aktera.
Takođe nije nezavisno potvrđen sadržaj razgovora sa Putinom onako kako ga je Vučić prepričao, niti je iz dostupnih izveštaja moguće utvrditi da li je ruski predsednik zaista koristio navedene formulacije. To ostaje Vučićevo svedočenje o privatnom razgovoru.
Izraz „nismo uveli sankcije Rusiji“ tačan je ako se odnosi na opšte usvajanje sankcija EU prema Moskvi, ali je politički pojednostavljen ako se tumači kao potpuna izolovanost Srbije od svih međunarodnih restriktivnih mera. Srbija je u pojedinim slučajevima podržavala međunarodne odluke ili se usklađivala sa određenim merama, dok nije prihvatila celokupni paket sankcija EU protiv Rusije.
ZAŠTO JE OVO VAŽNO?
Ove izjave povezuju dve najosetljivije tačke spoljne politike Srbije: status Kosova i odnos prema Rusiji. Istovremeno održavanje politike nepriznavanja Kosova i odbijanje da se uvedu sankcije Moskvi omogućava vlastima da kurs predstave kao zaštitu nacionalnih interesa i političke samostalnosti.
Takav pristup ima i praktične posledice. Srbija je kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, a usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU deo je procesa pristupanja. Brisel redovno ocenjuje napredak Srbije i njenu spremnost da uskladi spoljnopolitičke odluke sa državama članicama. Odbijanje da se uvedu sankcije Rusiji zato nije samo simbolička poruka, već pitanje koje utiče na odnose Srbije sa EU.
Kosovo ostaje druga ključna tačka. Beograd ne priznaje kosovsku nezavisnost i insistira na teritorijalnom integritetu Srbije, dok Priština i veliki broj zapadnih država Kosovo smatraju nezavisnom državom. Svaka promena formalnog stava imala bi velike unutrašnjopolitičke i međunarodne posledice, ali Vučić u ovom govoru nije najavio nikakvu promenu postojećeg kursa.
Važno je i to što su poruke iznete tokom kampanje. Politički govori često spajaju postojeću državnu politiku, izborna obećanja i upozorenja biračima. Za procenu stvarnih promena potrebno je pratiti odluke Vlade, Narodne skupštine, Ministarstva spoljnih poslova i zvanične komunikacije sa EU, Rusijom i drugim međunarodnim partnerima.
ŠTA SLEDI?
Najvažnije za dalje praćenje biće da li će posle izbora doći do formalizovanja ovih poruka kroz program vlade, odluke o spoljnoj politici ili nove poteze u odnosima sa EU i Rusijom.
U slučaju sankcija, trebalo bi razlikovati političku izjavu od pravno obavezujuće odluke: uvođenje novih mera zahtevalo bi odluku nadležnih državnih organa, dok bi eventualno usklađivanje sa sankcijama EU bilo vidljivo kroz konkretne propise i saopštenja.
Na kosovskom pitanju treba pratiti nastavak dijaloga Beograda i Prištine, primenu ranije preuzetih obaveza i eventualne promene u međunarodnim pritiscima. Za sada, iz Vučićevog govora proizlazi da on biračima nudi kontinuitet, a ne novu inicijativu: nepriznavanje Kosova, izostanak opštih sankcija Rusiji i insistiranje na samostalnom odlučivanju Srbije.